"Novi" Evlija Čelebi: autograf "Putopisa"

Evlija Čelebi (punim imenom Evliyâ Çelebi bin Derviş Mehemmed Zillî) poznati je osmanski putnik iz 17. stoljeća koji je proveo više od četrdeset godina putujući diljem Osmanskog Carstva i izvan njegovih granica. Svoja brojna putovanja detaljno je opisao u deset opsežnih svezaka u djelu koje je naslo...

Full description

Permalink: http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:335283/Details
Matična publikacija: Književna smotra : časopis za svjetsku književnost
173 (2014), 3 ; str. 77-90
Glavni autori: Moačanin, Nenad (-), Jurin Starčević, Kornelija (Author)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02906naa a2200265uu 4500
003 HR-ZaFF
005 20180114214354.0
008 150109s2014 xx hrv|d
999 |c 335283  |d 335280 
035 |a (CROSBI)744706 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 860  |a Moačanin, Nenad 
245 1 0 |a "Novi" Evlija Čelebi: autograf "Putopisa" /  |c Moačanin, Nenad ; Jurin Starčević, Kornelija. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a The "New" Evlia Cheleby: the Travelogue's Autograph 
300 |a 77-90  |f str. 
363 |a 173  |b 3  |i 2014 
520 |a Evlija Čelebi (punim imenom Evliyâ Çelebi bin Derviş Mehemmed Zillî) poznati je osmanski putnik iz 17. stoljeća koji je proveo više od četrdeset godina putujući diljem Osmanskog Carstva i izvan njegovih granica. Svoja brojna putovanja detaljno je opisao u deset opsežnih svezaka u djelu koje je naslovio Seyahatnâme. To je djelo primarno utemeljeno na svjedočanstvu autora, odnosno na Evlijinim osobnim doživljajima i iskustvima. Iako se u znanstvenim krugovima još uvijek raspravlja o autentičnosti nekih epizoda koje je Evlija opisao (dvojbeno je da je posjetio Nizozemsku i Španjolsku) i premda je očigledno da su neki podatci utemeljeni na izvorima koje su napisali raniji osmanski kroničari i historiografi (primjerice Ibrahim Pečevija, Mehmed Ašik), posljednjih nekoliko godina Evlijino djelo sve više dobiva na relevantnosti. Većina suvremenih osmanista povjesničara, ali i znanstvenika drugih disciplina poput filologa, koji su proučavali Evlijino djelo na temelju autografa, prepoznali su Seyahatnâme kao pouzdan povijesni izvor koji uz pravilnu metodologiju nudi objektivna i višestruko korisna saznanja. Stoga ne čudi da je Evlija Čelebi danas vjerojatno najcitiraniji osmanski autor u svjetskoj historiografiji. No nije uvijek bilo tako. Sve donedavno su ocjene o njegovoj pouzdanosti bile vrlo oprečne. Dio znanstvenika smatrao je da je Evlijino djelo riznica dragocjenih informacija, a dio ga je odbacivao kao zbirku izmišljenih priča. Cilj ovog rada je naznačiti put za komparativnu analizu „Putopisa“ odnosno prijevoda Seyahatnâme od strane Hazima Šabanovića i V., VI. i VII. sveska autografa kako bi se na temelju preliminarnog istraživanja nekolicine odabranih primjera („štihproba“) utvrdio raspon razlika, provjerila vjerodostojnost nekih Evlijinih svjedočanstava i pridonijelo procjeni pouzdanosti Seyahatnâme kao izvora za povijest hrvatskih zemalja i susjednih regija. 
546 |a HRV 
690 |a 6.04 
693 |a Evlija Čelebi, Putopis, Autograf  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Evlia Chelebi, Traveloque, Autograph  |l eng  |2 crosbi 
700 1 |a Jurin Starčević, Kornelija  |4 aut  |9 898 
773 0 |t Književna smotra : časopis za svjetsku književnost  |x 0455-0463  |g 173 (2014), 3 ; str. 77-90 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni - clanak 
962 |w WOS:000346219900014