Postmoderne paradigme u pedagogijskoj teoriji i praksi
U pristupu temi autor zapravo polazi "s kraja postmoderne" u hrvatskoj pedagogijskoj teoriji i odgojnoj praksi konstatacijom da je ona i u tome relativno "spori učenik". Pritom je praksa svakako davala više poticaja, nego su je slijedile teorijske interpretacije i obj...
Permalink: | http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:314269/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Odnos pedagogijske teorije i pedagoške prakse Rijeka : Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za pedagogiju, 2002. |
Glavni autor: | Previšić, Vlatko (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | mul hrv eng |
LEADER | 03235naa a2200229uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 131111s2002 xx 1 mul|d | ||
035 | |a (CROSBI)133501 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
041 | |a hrv |a eng | ||
100 | 1 | |a Previšić, Vlatko | |
245 | 1 | 0 | |a Postmoderne paradigme u pedagogijskoj teoriji i praksi / |c Previšić, Vlatko. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Postmodern Paradigms of Pedagogical Theory and Practice | |
300 | |a 56-63 |f str. | ||
520 | |a U pristupu temi autor zapravo polazi "s kraja postmoderne" u hrvatskoj pedagogijskoj teoriji i odgojnoj praksi konstatacijom da je ona i u tome relativno "spori učenik". Pritom je praksa svakako davala više poticaja, nego su je slijedile teorijske interpretacije i objašnjenja. Zadržana u sustavu ideološkog jednoumlja i traženja "originalne socijalističke samoupravne pedagogije" naša je odgojna znanost ostala izvan tijekova višestruke glaobalizacije, kulturnog pluralizma, multikulturalizma, medijske povezanosti, kompjutorske (među)ovisnosti i svakovrsnog tehnološkog razvojnog buma što se događao u postmodernoj filozofiji, sociologiji, umjetnosti, kulturi i jednom općem znanstvenom i misaonom diskursu. Ili nova epoha i zabluda ; stara dilema i nedoumice, nova povijest ili strategija zaborava ; legitimnost i(li) dekonstrukcija postojećeg, sve su to provokativne sintagme postmoderne na koje treba i pedagoški odgovoriti. U otvorenom društvu koje ruši svakojake barijere traže se nazivnici zajedničkog funkcioniranja. Znanostima se otvaraju širine njihove istinske univerzalnosti. Otvorenom društvu treba slobodan odgoj ; aktivna i stvaralačka nastava i permanentno obrazovanje. Danas se sve više prakticira u teoriji i praksi odgoja shvaćanje da "govoriti o pedagogiji i odgoju znači govoriti o svemu" (J.Paul), često i svačemu, ne vodeći računa o tome da sloboda i otvorenost u društveno-humanističkim znanostima ne smije nikada izgubiti svoju osnovnu orijentaciju. Koja područja, polja, teorije, koncepti i praksa pedagogije i odgoj participirajućih znanosti, danas prevladavaju? Ako pođemo od toga da je cjelokupna postmoderna stvarnost jedan znanstveni konstrukt, onda je razumljiva heterogenost životne prakse kao svojevrsni izazov suvremenoj pedagogijskoj teoriji i praksi na pragu novih društvenih prelomnica. Novi filozofski, sociološki, antropološki i kulturološki pristupi životnoj stvarnosti dodaju pedagoškoj teoriji i praksi još i Aristotelovu poeziju smisla, svrhe i cilja. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 0130489 | ||
546 | |a HRV-ENG | ||
690 | |a 5.07 | ||
693 | |a postmoderna, paradigma, pedagogijska teorija i pedagoška praksa, kurikulum |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a postmodernism, paradigm, pedagogical theory and pedagogic practice, curriculum |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |a Međunarodni znanstveni kolokvij "Odnos pedagogijske teorije i pedagoške prakse" (18-19.04.2002. ; Crikvenica, Hrvatska) |t Odnos pedagogijske teorije i pedagoške prakse |d Rijeka : Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za pedagogiju, 2002. |n Rosić, Vladimir |g str. 56-63 | |
942 | |c RZB |u 1 |v Recenzija |z Znanstveni - Plenarno - CijeliRad | ||
999 | |c 314269 |d 314267 |