Kako govoriti (o) pticama i gušterima - Priroda i kultura u poeziji i esejistici Danijela Dragojevića

U eseju Kako govoriti (o) pticama i gušterima tematiziraju se životinjski motivi u Dragojevićevoj poeziji i esejistici. Analiza animalističke teme izvedena je iz teze o „dvjema prirodama“: humaniziranoj prirodi-kulturi i izmičućoj, kaotičnoj prirodi (prema tekstovima Yannisa Stavrakakisa, Terryja Ea...

Full description

Permalink: http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:313199/Details
Matična publikacija: Književna životinja, Kulturni bestijarij II. dio
Kulturni bestijarij
Glavni autor: Oblučar, Branislav (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: http://bib.irb.hr/datoteka/614054.O_pticama_i_gusterima_Oblucar.doc
LEADER 02632naa a22002417i 4500
005 20131206071959.0
008 131111s2012 ci hrv|d
020 |a 978953-169-222-9 
035 |a (CROSBI)614054 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 688  |a Oblučar, Branislav 
245 1 0 |a Kako govoriti (o) pticama i gušterima - Priroda i kultura u poeziji i esejistici Danijela Dragojevića /  |c Oblučar, Branislav. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a How to Speak To (About) Birds and Lizards 
300 |a 573-598  |f str. 
520 |a U eseju Kako govoriti (o) pticama i gušterima tematiziraju se životinjski motivi u Dragojevićevoj poeziji i esejistici. Analiza animalističke teme izvedena je iz teze o „dvjema prirodama“: humaniziranoj prirodi-kulturi i izmičućoj, kaotičnoj prirodi (prema tekstovima Yannisa Stavrakakisa, Terryja Eagletona te Jorgena Dinesa Johansena i Svenda Erika Larsena). Dvostruko tumačenje prirode korespondira s dvostrukostima u Dragojevićevoj „obradi“ motiva ptica i guštera. Odnos između čovjeka i ptica najprije je sagledan kao harmoničan, jer ptice su simbol jezika i predmet poželjne identifikacije, da bi se zatim pokazalo da su ptice i ono što izmiče misli subjekta ili bilo kakvoj označavajućoj namjeri. Za razliku od ptica koje nastanjuju poželjnu nebesku sferu, vezanost guštera za zemlju označava i pripadnost drugačijem, čovjeku stranom Umweltu. Gmaz je predmet prijeteće imaginarne identifikacije (u eseju Gušter Lucumone), koja subjekt svodi na puku tjelesnost i nijemost, te ostaje na koncu izvan bilo kakvog odnosa (pjesma u prozi Iguan), pa kazivač nastoji sačuvati distancu i odustati od nasilnog približavanja i sporazumijevanja. Tematiziranjem motiva ptica i guštera željelo se ukazati na stanovitu dijalektičnost Dragojevićeve poetike – u kojoj suprotni elementi (zraka/neba i zemlje, lakoće i težine, vertikale i horizontale, pjeva/govora i šutnje itd.) koegzistiraju u napetosti, a subjekt ih nastoji održati u ravnoteži, iskušavajući istodobno obje krajnosti. 
546 |a HRV 
690 |a 6.03 
693 |a priroda, kultura, gušter, ptice  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a nature, culture, lizard, birds  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Književna životinja, Kulturni bestijarij II. dio  |d Zagreb : Hrvatska sveučiišna naklada, Institut za etnologiju i folkloristiku, 2012  |k Kulturni bestijarij  |h 1143  |n Marjanić, Suzana ; Zaradija Kiš, Antonija  |z 978-953-169-222-9  |g str. 573-598 
856 |u http://bib.irb.hr/datoteka/614054.O_pticama_i_gusterima_Oblucar.doc 
942 |c POG  |t 1.16.1  |u 2  |z Znanstveni 
999 |c 313199  |d 313197