Što određuje međuetničke stavove adolescenata u podijeljenoj zajednici?

Škola je jedan od najvažnijih socijalizacijskih agenasa. Osim znanja, škola prenosi i društvene norme i nacionalne vrednote, čuva etnički identitet i njeguje društveno poželjna ponašanja. Identitetna funkcija škole posebno je istaknuta u obrazovanju manjina, pa ovaj rad ispituje mogućnost predikcije...

Full description

Permalink: http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:309963/Details
Matična publikacija: Društvena istraživanja
21 (2012), 4 ; str. 901-921
Glavni autori: Čorkalo Biruški, Dinka (-), Ajduković, Dean (Author)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: Elektronička verzija članka
LEADER 02897naa a2200313uu 4500
003 HR-ZaFF
005 20170629152623.0
008 131105s2012 ci hrv|d
999 |c 309963  |d 309961 
022 |a 1330-0288 
024 7 |2 doi  |a 10.5559/di.21.4.05 
035 |a (CROSBI)613239 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 395  |a Čorkalo Biruški, Dinka 
245 1 0 |a Što određuje međuetničke stavove adolescenata u podijeljenoj zajednici? /  |c Čorkalo Biruški, Dinka ; Ajduković, Dean. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a What Determines Adolescents' Interethnic Attitudes In a Divided Community? 
300 |a 901-921  |f str. 
363 |a 21  |b 4  |i 2012 
520 |a Škola je jedan od najvažnijih socijalizacijskih agenasa. Osim znanja, škola prenosi i društvene norme i nacionalne vrednote, čuva etnički identitet i njeguje društveno poželjna ponašanja. Identitetna funkcija škole posebno je istaknuta u obrazovanju manjina, pa ovaj rad ispituje mogućnost predikcije stavova prema školskoj i socijalnoj integraciji djece u Vukovaru, koja se školuju u specifičnom kontekstu odijeljenih razreda u kojima se nastava odvija na hrvatskom te na srpskom jeziku i pismu. Ovaj je sustav uspostavljen Erdutskim sporazumom 1995. i traje i danas. Cilj je ovog rada ispitati mogućnost predikcije stavova prema školskoj i izvanškolskoj integraciji djece na temelju sociodemografskih i identitetnih varijabli, stava prema vrijednosti obrazovanja te međuetničkih stavova i ponašanja. Hijerarhijske regresijske analize stava prema školskoj i izvanškolskoj integraciji na podacima hrvatske i srpske djece od 12 do 16 godina, prikupljenima 2001. godine (N=718) i 2007. godine (N=703), pokazale su da su identitet, te međuetnički stavovi i ponašanja, vrlo dobar prediktor integracijskih stavova, i to bolji kod većine i nešto bolji prema školskoj integraciji. S vremenom međuetnički stavovi postaju sve bolji prediktor integracijskih stavova, upućujući na sve snažniju unutaretničku homogenizaciju djece. Rezultati su interpretirani pod vidom odnosa većine i manjine u multietničkim zajednicama te je istaknuta uloga škola u integracijskim procesima. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301422-1418 
546 |a HRV 
690 |a 5.06 
693 |a međuetnički stavovi i ponašanja, manjinsko obrazovanje, etnički identitet, odnosi manjine i većine  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a interethnic attitudes and behaviors, minority education, ethnic identity, minority and majority relations  |l eng  |2 crosbi 
700 1 |9 396  |a Ajduković, Dean  |4 aut 
773 0 |t Društvena istraživanja  |x 1330-0288  |g 21 (2012), 4 ; str. 901-921  |w ffzg.(HR-ZaFF)239131 
856 4 |u http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=140358  |y Elektronička verzija članka 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni - clanak 
962 |w WOS:000209070800005  |s 2-s2.0-84876467741