Mjerenje agresivnoga i prosocijalnoga ponašanja školske djece: Usporedba procjena različitih procjenjivača
Cilj ovog rada bio je usporediti različite mjere agresivnoga i prosocijalnoga ponašanja školske djece. Podaci o dječjem ponašanju prikupljeni su od učenika viših razreda osnovnih škola, njihovih roditelja, vršnjaka iz razreda i razrednika. Kod procjena agresivnoga ponašanja svih pet upotrijebljenih...
| Permalink: | http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:306594/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Društvena istraživanja 81-82 (2006), 1-2 ; str. 241-264 |
| Glavni autor: | Keresteš, Gordana (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02613naa a2200241uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131105s2006 xx hrv|d | ||
| 035 | |a (CROSBI)248065 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |a Keresteš, Gordana |9 720 | |
| 245 | 1 | 0 | |a Mjerenje agresivnoga i prosocijalnoga ponašanja školske djece: Usporedba procjena različitih procjenjivača / |c Keresteš, Gordana. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Measuring school-children's aggressive and prosocial behavior: Comparison of ratings of different informants | |
| 300 | |a 241-264 |f str. | ||
| 363 | |a 81-82 |b 1-2 |i 2006 | ||
| 520 | |a Cilj ovog rada bio je usporediti različite mjere agresivnoga i prosocijalnoga ponašanja školske djece. Podaci o dječjem ponašanju prikupljeni su od učenika viših razreda osnovnih škola, njihovih roditelja, vršnjaka iz razreda i razrednika. Kod procjena agresivnoga ponašanja svih pet upotrijebljenih mjera (samoprocjene, procjene vršnjaka, procjene razrednika, procjene majki, procjene očeva) bilo je u značajnim međusobnim korelacijama, pri čemu su korelacije bile najniže između samoprocjena i ostalih mjera, a najviše između procjena očeva i majki te vršnjaka i razrednika. Kod prosocijalnoga ponašanja samoprocjene su značajno korelirale jedino sa procjenama očeva, dok su sve ostale mjere bile u značajnim međusobnim korelacijama. Kod agresivnoga ponašanja sve su korelacije bile više nego kod prosocijalnog. Analizom slaganja različitih procjenjivača u identificiranju djece koja su najviše, odnosno najmanje agresivna i prosocijalna potvrđeni su rezultati korelacijskih analiza, ali su uz samoprocjene vršnjačke procjene također pokazale slabije podudaranje s ostalim mjerama. U skladu s očekivanjem i ranijim empirijskim nalazima, svih pet procjenjivača dječake je procijenilo agresivnijima i manje prosocijalnima od djevojčica. U raspravi su razmotrene prednosti i nedostaci svake od primijenjenih mjera, a naglašene su i praktične implikacije dobivenih rezultata i važnost ispitivanja ponašanja u različitom kontekstu. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 0130469 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 5.06 | ||
| 693 | |a osnovnoškolska djeca, agresivnost, prosocijalno ponašanje, situacijska specifičnost, spolne razlike |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a elementary school children, aggressiveness, prosocial behavior, situational specifics, gender differences |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t Društvena istraživanja |x 1330-0288 |g 81-82 (2006), 1-2 ; str. 241-264 | |
| 942 | |c CLA |t 1.01 |u 2 |z Znanstveni - clanak | ||
| 962 | |w WOS:000237408900014 |s 2-s2.0-33646098167 | ||
| 999 | |c 306594 |d 306592 | ||