Analiza političkih stavova stanovništva Hrvatske

Tijekom lipnja 2004. godine provedeno je istraživanje različitih aspekata sociokulturnog identiteta Hrvatske na slučajnom reprezentativnom uzorku (N=1202). Jedna od najvažnijih eksplanatornih dionica bila je ispitivanje političkih stavova pučanstva. Na temelju preliminarnog istraživanja konstruiran...

Full description

Permalink: http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:306191/Details
Matična publikacija: Socijalna ekologija
13 (2004), 3-4 ; str. 287-304
Glavni autor: Čulig, Benjamin (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02286naa a2200241uu 4500
008 131105s2004 xx hrv|d
022 |a 1330-0113 
035 |a (CROSBI)196011 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Čulig, Benjamin 
245 1 0 |a Analiza političkih stavova stanovništva Hrvatske /  |c Čulig, Benjamin. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Analysis of Political Attitudes of the Croatian Population 
300 |a 287-304  |f str. 
363 |a 13  |b 3-4  |i 2004 
520 |a Tijekom lipnja 2004. godine provedeno je istraživanje različitih aspekata sociokulturnog identiteta Hrvatske na slučajnom reprezentativnom uzorku (N=1202). Jedna od najvažnijih eksplanatornih dionica bila je ispitivanje političkih stavova pučanstva. Na temelju preliminarnog istraživanja konstruiran je kompozitni instrument namijenjen mjerenju odgovarajućih političkih stavova. Primjenom faktorske analize pod komponentnim modelom uz GK kriterij za zaustavljanje ekstrakcije faktora dobiveno je pet latentnih dimenzija: klerikalistički etnocentrizam, tehnokratizam, socijalizam, europeizam te dimenzija nazvana temeljne pretpostavke civilnog društva (egalitarizam, tolerancija i sl.). Multipla regresijska analiza pokazala je da su klerikalističkom etnocentrizmu skloniji uvjereni vjernici koji svoje uvjerenje temelje na nauku Katoličke crkve. Riječ je o starijem stanovništvu porijeklom iz manjih mjesta, koji su ujedno slabije školske spreme i sebe procjenjuju kao siromašniji dio stanovništva. Europeizmu su skloniji bolje stojeći ispitanici neskloni religijskom uvjerenju, a tehnokratizmu ispitanici starije dobi. Socijalizam preferira pretežno starije stanovništvo ženskog spola, nižeg materijalnog statusa te slabije sklonosti vjerskom učenju. Temeljne pretpostavke civilnog društva zastupaju žene sklonije religijskom učenju. 
536 |a Projekt MZOS  |f 0130400 
546 |a HRV 
690 |a 5.05 
693 |a politički stavovi, politički koncepti, sociodemografske karakteristike  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a political attitudes, political concepts, social and demographic characteristics  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Socijalna ekologija  |x 1330-0113  |g 13 (2004), 3-4 ; str. 287-304 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 1  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 306191  |d 306189