The Perpetuation of Stereotypes in Croatian Public Discourse
The way people are spoken or written about has a critical role in how they are perceived, and this in turn influences how they are positioned within a society – belonging to its core, the majority, or being relegated to the margins, the minority. Various authors have reflected on the role of languag...
| Permalink: | http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/nsk.NSK01001163401/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Collegium antropologicum (Online) 45 (2021), 4 ; str. 287-297 |
| Glavni autor: | Patekar, Jakob (Author) |
| Vrsta građe: | e-članak |
| Jezik: | eng |
| Online pristup: |
https://doi.org/10.5671/ca.45.4.1 Elektronička verzija članka Elektronička verzija članka Elektronička verzija članka |
| LEADER | 04917naa a22003614i 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | NSK01001163401 | ||
| 003 | HR-ZaNSK | ||
| 005 | 20230213151408.0 | ||
| 006 | m d | ||
| 007 | cr|||||||||||| | ||
| 008 | 230213s2021 ci |o |0|| ||eng | ||
| 024 | 7 | |2 doi |a 10.5671/ca.45.4.1 | |
| 035 | |a (HR-ZaNSK)001163401 | ||
| 040 | |a HR-ZaNSK |b hrv |c HR-ZaNSK |e ppiak | ||
| 041 | 0 | |a eng |b hrv | |
| 042 | |a croatica | ||
| 044 | |a ci |c hr | ||
| 080 | 1 | |2 2011 | |
| 100 | 1 | |a Patekar, Jakob |4 aut |9 HR-ZaNSK | |
| 245 | 1 | 0 | |a The Perpetuation of Stereotypes in Croatian Public Discourse : |h [Elektronička građa] |b "Autistic" as a Pejorative = Perpeturianje stereotipa u hrvatskome javnom diskursu : uporaba riječi autističan u pejorativnome značenju / |c Jakob Patekar. |
| 246 | 3 | 1 | |a Perpeturianje stereotipa u hrvatskome javnom diskursu : |b uporaba riječi autističan u pejorativnome značenju |
| 300 | |b Ilustr. | ||
| 504 | |a Bibliografija: | ||
| 504 | |a Summary. | ||
| 520 | |a The way people are spoken or written about has a critical role in how they are perceived, and this in turn influences how they are positioned within a society – belonging to its core, the majority, or being relegated to the margins, the minority. Various authors have reflected on the role of language in dehumanizing, oppressing, and discriminating certain groups, be it the Jewish citizens during the Nazi regime in Germany, the Tutsi in the Rwandan genocide of 1994, black people in the United States since 1619, women throughout history, or gay and disabled people today, to name a few marginalized groups. In these and other cases, language was the first step in the othering and, consequently, the marginalization of a certain group. The aim of this paper is to explore the language of marginalization in Croatian public discourse, looking at how media workers and public figures contribute to stereotyping people with autism by using the words "autistic" and "autistically" as pejoratives. For this purpose, I analyzed one of the most visited newspaper websites in Croatia in relation to how these words are used. I found that journalists, writers, and politicians use "autistic" and "autistically" as pejoratives when they want to say that an individual, an institution, or a state is "out of touch with reality", "self-centered", "unresponsive". In addition, "autistic" and "autistically" are often used with the intent to insult, thus further imbuing these words with negative connotations. I conclude that raising awareness is needed among media workers and public figures so that they recognize the danger of stereotyping people with autism through the pejorative use of the words "autistic" and "autistically". | ||
| 520 | |a Način na koji se o ljudima govori i piše ima ključnu ulogu u tome kako se te ljude percipira, a to zatim utječe na pozicioniranje tih ljudi u društvu – pripadaju li jezgri društva, većini, ili ih se udaljuje na margine, u manjinu. Različiti su autori pisali o ulozi jezika u dehumanizaciji, potlačivanju i diskriminaciji pojedinih skupina, bez obzira na to je li riječ o Židovima tijekom nacističkoga režima u Njemačkoj, Tutsijima u ruandskome genocidu 1994., crncima u Sjedinjenim Američkim Državama od 1619., ženama kroz povijest ili gej i osobama s invaliditetom danas, da navedemo samo nekoliko marginaliziranih skupina. U tim je i drugim slučajevima jezik bio prvi korak u otuđivanju i zatim marginalizaciji određene skupine. Cilj je ovoga rada istražiti jezik marginalizacije u hrvatskome javnom diskursu ispitujući kako novinari i javne osobe pridonose stereotipizaciji autističnih osoba uporabom riječi autističan, autistična, autistično u pejorativnome značenju. Analizirao sam stoga uporabu navedenih riječi na jednome od najposjećenijih novinskih portala u Hrvatskoj. Rezultati pokazuju da se novinari, pisci i političari koriste riječima autističan, autistična i autistično u pejorativnome značenju kad žele reći da je osoba, institucija ili država "izvan doticaja sa stvarnošću", "usmjerena samo na sebe", "neresponzivna". Nadalje, te se riječi često upotrjebljavaju kao uvrede, što pridonosi daljnjem bojenju tih riječi negativnim konotacijama. Zaključujem da je potrebno podizati razinu svijesti među novinarima i javnim osobama kako bi prepoznali opasnost od stereotipiziranja osoba s autizmom uporabom riječi autističan, autistična i autistično u pejorativnome značenju. | ||
| 773 | 0 | |t Collegium antropologicum (Online) |x 1848-9486 |g 45 (2021), 4 ; str. 287-297 |w nsk.(HR-ZaNSK)000842419 | |
| 981 | |b Be2021 | ||
| 856 | 4 | 0 | |u https://doi.org/10.5671/ca.45.4.1 |
| 856 | 4 | 0 | |u https://hrcak.srce.hr/269744 |y Elektronička verzija članka |
| 856 | 4 | 0 | |u https://hrcak.srce.hr/file/391251 |y Elektronička verzija članka |
| 856 | 4 | 1 | |y Digitalna.nsk.hr |
| 856 | 4 | 0 | |u https://www.collantropol.hr/antropo/article/view/1902 |y Elektronička verzija članka |