Utjecaj frakcija zrna kukuruza i tehničkih čimbenika podešavanja na kvalitetu rada sijaćice PSK4
U radu su prikazani rezultati kvalitete sjetve pri simulaciji na ispitnome stolu. Utvrđivanje kvalitete rada sijaćice prikazano je s pomoću koeficijenata kvalitete sjetve (ISO standard 7256/1 i 7256/2), odnosno MISS, MULT i QFI indeksa. Ispitan je utjecaj četiriju različitih frakcija sjemena kukuruz...
Permalink: | http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/nsk.NSK01001145006/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Poljoprivreda (Online) 27 (2021), 1 ; str. 11-21 |
Glavni autori: | Banaj, Anamarija (Author), Banaj, Đuro, Petrović, Davor, agronom, Stipešević, Bojan, Tadić, Vjekoslav, agronom |
Vrsta građe: | e-članak |
Jezik: | hrv |
Predmet: | |
Online pristup: |
https://doi.org/10.18047/poljo.27.1.2 Hrčak Poljoprivreda (Online) |
LEADER | 04364naa a22004094i 4500 | ||
---|---|---|---|
001 | NSK01001145006 | ||
003 | HR-ZaNSK | ||
005 | 20221018142240.0 | ||
006 | m d | ||
007 | cr|||||||||||| | ||
008 | 220803s2021 ci a |o |0|| ||hrv | ||
024 | 7 | |2 doi |a 10.18047/poljo.27.1.2 | |
035 | |a (HR-ZaNSK)001145006 | ||
040 | |a HR-ZaNSK |b hrv |c HR-ZaNSK |e ppiak | ||
041 | 0 | |a hrv |b eng | |
042 | |a croatica | ||
044 | |a ci |c hr | ||
080 | 1 | |a 631/635 |2 2011 | |
100 | 1 | |a Banaj, Anamarija |4 aut | |
245 | 1 | 0 | |a Utjecaj frakcija zrna kukuruza i tehničkih čimbenika podešavanja na kvalitetu rada sijaćice PSK4 |h [Elektronička građa] / |c Anamarija Banaj, Đuro Banaj, Davor Petrović, Bojan Stipešević, Vjekoslav Tadić. |
300 | |b Ilustr. | ||
504 | |a Bibliografija: 26 jed. | ||
504 | |a Sažetak ; Summary. | ||
520 | |a U radu su prikazani rezultati kvalitete sjetve pri simulaciji na ispitnome stolu. Utvrđivanje kvalitete rada sijaćice prikazano je s pomoću koeficijenata kvalitete sjetve (ISO standard 7256/1 i 7256/2), odnosno MISS, MULT i QFI indeksa. Ispitan je utjecaj četiriju različitih frakcija sjemena kukuruza dvaju hibrida na kvalitetu sjetve. Simulacija sjetve obavljena je s različitim tehničkim čimbenicima podešavanja sijaćice na ispitnome stolu (dva podtlaka, tri radne brzine sijaćice i četiri položaja skidača viška sjemena). Provedenom simulacijom sjetve utvrđena je statistički značajna razlika utjecaja različitih oblika/frakcija zrna, položaja skidača sjemena, podtlaka i radne brzine sijaćice na razmak zrna unutar reda prilikom sjetve oba istraživana hibrida. Podtlačna sijaćica PSK4 ostvarila je na ispitnome stolu pri radnoj brzini od 4 km ha-1 i položaju skidača sjemena na oznaci 10 visoke koeficijente kvalitete sjetve te se temeljem ostvarenoga QFI indeksa >98,6% može svrstati u grupu vrlo dobrih sijaćica. Nadalje, pri upotrebi hibrida H1 ostvaren je prosječni razmaka zrna u sjetvi unutar reda od 19,60 cm, koji osigurava sjetvu od 72.448 biljaka ha-1, dok je sjetvom hibrida H2 ostvaren prosječni razmak sjetve od 19,51 cm (72.831 biljaka ha-1). LSD0,05 testom utvrđena je statistički značajna razlika razmaka zrna unutar reda između navedenih hibrida. | ||
520 | |a This paper demonstrates the maize sowing quality results obtained at a test bench. The sowing quality determination is illustrated using the sowing quality indices (ISO standard 7256/1 and 7256/2), i.e. the MISS, MULT, and QFI indices. The research examined a sowing–quality influence of four different maize–seed fractions with two hybrids. A sowing simulation was performed with different technical sowing parameters (two vacuum pressures, three working speeds, and four different grain–selector positions).With the aforementioned research parameters, a statistically significant difference was detected pertaining to different grain fractions, grain–selector positions, vacuum pressure and working speed concerning the intrarow grain spacing of both maize hybrids researched. The PSK 4 vacuum sowing machine scored the high sowing quality coefficients (QFI index >98.6%) at a working speed of 4 km h-1 and with the grain selector positioned at 10 and can be classified in the group of the very good sowing machines. With regard to the H1 maize hybrid, the average intrarow grain spacing amounted to 19.60 cm, which ensures a set of 72,448 plants per ha, while the set amounted to 72,831 plants per ha (having an average intrarow spacing of 19.51 cm) with regard to the H2 maize hybrid. Concerning a grain intrarow spacing, a statistically significant difference between the hybrids was determined by the LSD0,05 test. | ||
653 | 0 | |a Kukuruz |a Sjetva |a Sijaćica |a Frakcije sjemena | |
700 | 1 | |a Banaj, Đuro |4 aut | |
700 | 1 | |a Petrović, Davor, |c agronom |4 aut | |
700 | 1 | |a Stipešević, Bojan |4 aut | |
700 | 1 | |a Tadić, Vjekoslav, |c agronom |4 aut | |
773 | 0 | |t Poljoprivreda (Online) |x 1848-8080 |g 27 (2021), 1 ; str. 11-21 |w nsk.(HR-ZaNSK)000596364 | |
981 | |b Be2021 |b B03/21 | ||
998 | |b tino2210 | ||
856 | 4 | 0 | |u https://doi.org/10.18047/poljo.27.1.2 |
856 | 4 | 0 | |u https://hrcak.srce.hr/258149 |y Hrčak |
856 | 4 | 1 | |y Digitalna.nsk.hr |
856 | 4 | 0 | |u https://www.poljo-agri.com/utjecaj-frakcija-zrna-kukuruza-i-tehnickih-cimbenika-podesavanja-na-kvalitetu-rada-sijacice-psk4/ |y Poljoprivreda (Online) |