Usporedba reakcija na robote u socijalnom i nesocijalnom kontekstu u djece s poremećajem iz spektra autizma i djece tipičnog razvoja

Brojna istraživanja nastala u okviru socijalno-asistivne robotike usmjerena su na stvaranje učinkovite podrške djeci s poremećajem iz spektra autizma (PSA) kroz njihovu interakciju s robotima. Ona počivaju na premisi da djeca sa PSA-om pokazuju sklonost elektroničkim napravama, a slabiji interes za...

Full description

Permalink: http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/nsk.NSK01001033835/Details
Matična publikacija: Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja (Online)
54 (2018), 2 ; str. 28-38
Glavni autori: Zubak, Ivana, logopedinja (Author), Šimleša, Sanja, Cepanec, Maja, logopedinja, Stošić, Jasmina, Petric, Frano, Kovačić, Zdenko
Vrsta građe: e-članak
Jezik: hrv
Predmet:
Online pristup: https://doi.org/10.31299/hrri.54.2.3
Hrčak
LEADER 05077naa a22004334i 4500
001 NSK01001033835
003 HR-ZaNSK
005 20190717143521.0
006 m d
007 cr||||||||||||
008 190613s2019 ci |o |0|| ||hrv
024 7 |2 doi  |a 10.31299/hrri.54.2.3 
035 |a (HR-ZaNSK)001033835 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 0 |a hrv  |b hrv  |b eng 
042 |a croatica 
044 |a ci  |c hr 
080 1 |a 316  |2 2011 
080 1 |a 616  |2 2011 
080 1 |a 007  |2 2011 
100 1 |a Zubak, Ivana,  |c logopedinja  |4 aut 
245 1 0 |a Usporedba reakcija na robote u socijalnom i nesocijalnom kontekstu u djece s poremećajem iz spektra autizma i djece tipičnog razvoja  |h [Elektronička građa] /  |c Ivana Zubak, Sanja Šimleša, Maja Cepanec, Jasmina Stošić, Frano Petric, Zdenko Kovačić. 
300 |b Ilustr. 
504 |a Bibliografija: str. 37-38. 
504 |a Sažetak ; Abstract. 
520 |a Brojna istraživanja nastala u okviru socijalno-asistivne robotike usmjerena su na stvaranje učinkovite podrške djeci s poremećajem iz spektra autizma (PSA) kroz njihovu interakciju s robotima. Ona počivaju na premisi da djeca sa PSA-om pokazuju sklonost elektroničkim napravama, a slabiji interes za socijalne aspekte okoline. No izrazito veliki interes za elektroničke naprave u sve djece otvara pitanje reagiraju li djeca sa PSA-om na prisustvo robota drukčije od djece tipičnog razvoja. Cilj je ovog istraživanja bio usporediti reakcije djece sa PSA-om i djece tipičnog razvoja na robota u nesocijalnom (zadatak “robot-predmet” u kojem su u prostoriji prisutni robot i drugi zanimljivi predmeti) i socijalnom kontekstu (zadatak “robot osoba”; prisustvo robota i nepoznate osobe). Uzorak je činilo dvadesetero djece predškolske dobi, po 10 u svakoj skupini. Rezultati su pokazali da djeca sa PSA-om u nesocijalnom kontekstu uglavnom pokazuju podjednake obrasce ponašanja kao i djeca tipičnog razvoja, odnosno da ne postoje razlike u dužini prosječnog trajanja usmjerenosti pogleda prema robotu te dužini fizičke interakcije s robotom. Razlike su uočene tek u socijalnom aspektu – djeca tipičnog razvoja u većoj su mjeri komunicirala o robotu s roditeljem. U socijalnoj situaciji (zadatak “robot-osoba”) djeca sa PSA-om su značajno više ulazila u fizičku interakciju s robotom od djece tipičnog razvoja, dok su djeca tipičnog razvoja znatno češće usmjeravala pažnju na osobu u odnosu na djecu sa PSA-om. Zaključno obje skupine djece znatno su više pažnje usmjeravale na robota negoli na prisutnu osobu, ali je u djece sa PSA-om usmjerenost na socijalnu okolnu bila izrazito snižena. 
520 |a Creating effective support for children with autism spectrum disorder (ASD) through their interaction with robots is the focus of numerous studies in the field of social – assistive robotics. They are based on the premise that children with ASD show a preference for electronic devices and reduced interest in social aspects of their environment. However, the strong interest in electronic devices among all children raises the question of whether children with ASD really react differently than their typical peers to the presence of robots. The aim of this study was to compare reactions of children with ASD and typically developing children to robots in a non – social context (“robot – object” task, where the robot and another interesting object are present in the room) and a social context (“robot – person” task, where the robot and a person are present). The sample consisted of 20 preschool children, 10 in each group. Children with ASD showed similar behavioural patterns as typical peers in the non-social context. There were no differences between groups in mean length of duration of gaze directed at the robot or the duration of physical interactions with the robot. However, differences were detected in the social aspect of the situation: typically developing children communicated more about the robot with their parents. In the social context (“robot – person” task), children with ASD engaged in physical interaction with robots significantly less than their typical peers, while the latter directed their attention toward the person more than children with ASD did. Finally, both groups directed their attention to the robot more than to the person, but children with ASD were engaged much less in the social aspects of both conditions. 
653 0 |a Autizam  |a Poremećaji iz autističnog spektra  |a Djeca  |a Humanoidni roboti 
700 1 |a Šimleša, Sanja  |4 aut 
700 1 |a Cepanec, Maja,  |c logopedinja  |4 aut 
700 1 |a Stošić, Jasmina  |4 aut 
700 1 |a Petric, Frano  |4 aut 
700 1 |a Kovačić, Zdenko  |4 aut 
773 0 |t Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja (Online)  |x 1848-7734  |g 54 (2018), 2 ; str. 28-38  |w nsk.(HR-ZaNSK)000829662 
981 |b Be2019  |b B01/19 
998 |b dalo1907 
856 4 0 |u https://doi.org/10.31299/hrri.54.2.3 
856 4 1 |y Digitalna.nsk.hr 
856 4 0 |u https://hrcak.srce.hr/215301  |y Hrčak