Slika naslovnice

Abundance of bank vole (Myodes glareolus Schreb.) as an indicative factor of different forest structure and management in the Drava plain region

Očuvanje bioraznolikosti u šumama u kojima se provodi gospodarenje moguće je pod uvjetom da se razmotri koliko su šumarski zahvati (završna sječa ili sječa radi obnavljanja) u skladu s prirodnim procesima degradacije i prirodne dinamike u šumskim staništima. S obzirom da sitni sisavci djeluju na pov...

Full description

Permalink: http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/nsk.NSK01001033073/Details
Matična publikacija: Šumarski list (Online)
142 (2018), 3/4 ; str. 161-170
Glavni autori: Horváth, Gyȍzȍ F. (Author), Tóth, Dániel
Vrsta građe: e-članak
Jezik: eng
Predmet:
POPAN model
Šumska voluharica > Myodes glareolus > Veličina populacije > Sezonske promjene > Procjena
Online pristup: https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.4
Hrčak
LEADER 04782naa a22003974i 4500
001 NSK01001033073
003 HR-ZaNSK
005 20190708105536.0
006 m d
007 cr||||||||||||
008 190607s2018 ci |o |0|| ||eng
024 7 |2 doi  |a 10.31298/sl.142.3-4.4 
035 |a (HR-ZaNSK)001033073 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 0 |a eng  |b hrv  |b eng 
042 |a croatica 
044 |a ci  |c hr 
080 1 |a 630  |2 2011 
080 1 |a 59  |2 2011 
100 1 |a Horváth, Gyȍzȍ F.  |4 aut 
245 1 0 |a Abundance of bank vole (Myodes glareolus Schreb.) as an indicative factor of different forest structure and management in the Drava plain region  |h [Elektronička građa] /  |c Győző F. Horváth, Dániel Tóth. 
246 1 1 |a Brojnost šumske voluharice (Myodes glareolus Schreb.) kao indikativni faktor strukture šuma i utjecaja šumarskog gospodarenja u aluvijalnoj nizini Drave 
300 |b Ilustr. 
504 |a Bibliografija: str. 167-170. 
504 |a Sažetak ; Summary. 
520 |a Očuvanje bioraznolikosti u šumama u kojima se provodi gospodarenje moguće je pod uvjetom da se razmotri koliko su šumarski zahvati (završna sječa ili sječa radi obnavljanja) u skladu s prirodnim procesima degradacije i prirodne dinamike u šumskim staništima. S obzirom da sitni sisavci djeluju na povećanje bioraznolikosti i funkcionalne kompleksnosti šumskih ekosustava, koriste se kao važan elemenat za izradu modela u istraživanju utjecaja šumarskih zahvata, fragmentacije i degradacije na različita šumska staništa. Šumska voluharica (Myodes glareolus Schreb.) česta je vrsta glodavca u šumama u aluvijalnoj nizini rijeke Drave. Istraživali smo razlike u demografskoj strukturi, prostorne i sezonalne razlike u vjerojatnosti ulova i ponovnog ulova te gustoću populacija ove vrste u različitim staništima. Monitoring populacije sitnih sisavaca proveden je tijekom četiri mjeseca, od srpnja do listopada 2007. godine u okviru Hrvatsko-Mađarskog prekograničnog programa (DRAVA-INTERECO). Pritom su korištene metode hvatanje-obilježavanje-ponovno hvatanje (CMR) opisane u protokolu Horváth & Kovačić (2007). Izlovljavanje je provedeno u tri šumska staništa različite strukture: u Mađarskoj u šumi Lankoci na dva lokaliteta (stara, zaštićena šuma i pošumljeno stanište), u Hrvatskoj u šumi Repaš (gospodarena šuma). Prema CMR metodi određena su tri parametra (čimbenika): ukupan broj ulova (ni), broj ponovnih ulova (ri), broj ulovljenih jedinki (mi). Razlike u uspjehu ponovnog ulova testirali smo prema udjelu ponovnog ulova (rr%). Šumska voluharica je bila eudominantna vrsta na sva tri staništa. Uzorkovanjem provedenim tijekom četiri mjeseca na trima šumskim lokalitetima ukupno je obilježeno 740 jedinki šumske voluharice. Ukupan broj ulova bio je 1401, a ponovnih ulova bilo je 661. Parametri uspjeha ponovnog ulova razlikovali su se na tri istraživana staništa i mijenjali su se tijekom sezone. 
520 |a Differences in demographical patterns of the bank vole, Myodes glareolus Schreb. population, a frequent rodent species in the Drava plain region, were analysed through spatial and seasonal changes of survival and capture probability as well as through habitat dependence of abundance. As part of the Croatian-Hungarian interregional programme (DRAVA-INTERECO), small mammal population level monitoring was performed during 2007 applying the capture-mark-recapture method. Trapping sessions were implemented in three forest habitats with different vegetation structure, two sample areas in Lankoci forest, Hungary (protected old forest and reforested habitat) and one sample plot in Repaš forest, Croatia (habitat under forestry management) during a period of four months (July-October). The bank vole was an eudominant species in the three investigated habitats. The POPAN formulation of Jolly-Seber models was used to perform the comparative estimates of bank vole population traits. Based on model selection, the first two best candidate models supported our hypothesis that survival and abundance were influenced by forest age and structure. Our results confirmed that the bank vole is an appropriate indicator species to evaluate the population-level responses to the changes of forest structure and management. 
653 |a POPAN model 
653 0 |a Šumska voluharica  |a Myodes glareolus  |a Veličina populacije  |a Sezonske promjene  |a Procjena 
700 1 |a Tóth, Dániel  |4 aut 
773 0 |t Šumarski list (Online)  |x 1846-9140  |g 142 (2018), 3/4 ; str. 161-170  |w nsk.(HR-ZaNSK)000670522 
981 |b Be2018  |b B01/18 
998 |b dalo1907 
856 4 0 |u https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.4 
856 4 1 |y Digitalna.nsk.hr 
856 4 0 |u https://hrcak.srce.hr/199396  |y Hrčak 

Slični primjerci