Kajkavizmi u Tkonskom zborniku

Predmet ovog rada su kajkavizmi u Tkonskom zborniku – glagoljskom rukopisu koji je početkom 16. stoljeća pisan na frankopanskim posjedima. Utvrđeno je da su u tom rukopisu prisutni kajkavizmi na svim razinama: fonološkoj, morfološkoj, leksičkoj i sintaktičkoj. Najviše je kajkavizama na leksičkoj raz...

Full description

Permalink: http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/nsk.NSK01000761156/Details
Matična publikacija: Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
33 (2007 [i.e. 2008]) ; str. 343-370
Glavni autor: Šimić, Marinka (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Predmet:
Online pristup: Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
LEADER 02542caa a2200289 i 4500
001 NSK01000761156
003 HR-ZaNSK
005 20230217115925.0
007 ta
008 110309s2007 ci ||| ||hrv
035 |a (HR-ZaNSK)000761156 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 0 |a hrv  |b eng 
042 |a croatica 
044 |a ci  |c hr 
080 |a 811.163.42  |2 MRF 1998. 
100 1 |a Šimić, Marinka 
245 1 0 |a Kajkavizmi u Tkonskom zborniku /  |c Marinka Šimić. 
504 |a Bibliografske bilješke uz tekst ; bibliografija: 33 jed. 
504 |a Summary 
520 |a Predmet ovog rada su kajkavizmi u Tkonskom zborniku – glagoljskom rukopisu koji je početkom 16. stoljeća pisan na frankopanskim posjedima. Utvrđeno je da su u tom rukopisu prisutni kajkavizmi na svim razinama: fonološkoj, morfološkoj, leksičkoj i sintaktičkoj. Najviše je kajkavizama na leksičkoj razini, a oni se mogu podijeliti u dvije skupine: 1. zajednički čakavsko- kajkavski sloj, npr. betegь, gdo, nigdar, hiniti, hud, kaštigati, lotar itd.; 2. kajkavski sloj, npr. fajtati, gorup, nekoteri, pokrivača, škoda, špotati, tanac itd. Prva je kategorija leksema interpolirana u gotovo svim dijelovima CTk, a druga je najčešća u Cvetu od kreposti i Muci. Tkonski zbornik čuva jedno ogromno leksičko bogatstvo, a pri usporedbi pojedinih leksema s onima u hrvatskoglagoljskim misalima i brevijarima, zaključeno je da su neki od njih potvrđeni i ranije, npr. betegь, kaštigati, praviti, gorup, tanac itd. To je potvrda o kontinuitetu hrvatskoglagoljske književnosti. Interpolacija kajkavizama nije ujednačena u svim dijelovima zbornika, kajkavske su intervencije najčešće u Cvetu od kreposti (f. 67 – 85) i u Muci Spasitelja našega (f. 109 – 161). Na temelju provedenog istraživanja može se zaključiti da je Tkonski zbornik rukopis sastavljen iz različitih dijelova, koji nisu nastali u istom razdoblju, ni na istom mjestu. Budući da kajkavizme u pojedinim dijelovima nalazimo na svim razinama (Cvet od kreposti i Muka), može se pretpostaviti da su oni nastali u sjevernom području, tj. bliže kajkavskom 
653 |a Tkonski zbornik 
653 |a Hrvatskoglagoljski zbornici  |a Kajkavsko narječje  |a Čakavsko narječje  |a Leksik 
773 0 |t Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje  |x 1331-6745  |g 33 (2007 [i.e. 2008]) ; str. 343-370 
981 |b B28/07  |p CRO 
998 |a dalo110309  |c agno120224 
856 4 2 |u http://hrcak.srce.hr/rasprave-ihjj  |y Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje