Wittgenstein the Morphologist I
U prvome dijelu autori istražuju Wittgensteina kao morfologa. Objašnjavaju njegov pojam preglednog prikaza i veza viđenja (FI: 122 i povezane tekstove i komentare) kao njegov opis metode, a također daju neke bilješke o autorima koji su na njega utjecali po tim stvarima (Goethe i Spengler). Pored tog...
| Permalink: | http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/nsk.NSK01000748571/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Synthesis philosophica 23 (2008), 2(46) ; str. 427-438 |
| Glavni autor: | Krkač, Kristijan (-) |
| Ostali autori: | Lukin, Josip (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | eng |
| Predmet: | |
| Online pristup: |
Synthesis philosophica |
| LEADER | 02587caa a2200325 i 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | NSK01000748571 | ||
| 003 | HR-ZaNSK | ||
| 005 | 20120221114123.0 | ||
| 007 | ta | ||
| 008 | 101111s2008 ci ||| ||eng | ||
| 035 | |a (HR-ZaNSK)000748571 | ||
| 040 | |a HR-ZaNSK |b hrv |c HR-ZaNSK |e ppiak | ||
| 041 | 0 | |a eng |b hrv |b ger |b fre | |
| 042 | |a croatica | ||
| 044 | |a ci |c hr | ||
| 080 | |a 1 |2 MRF 1998. | ||
| 080 | |a 81 |2 MRF 1998. | ||
| 100 | 1 | |a Krkač, Kristijan | |
| 245 | 1 | 0 | |a Wittgenstein the Morphologist I / |c Kristijan Krkač, Josip Lukin. |
| 300 | |b Ilustr. | ||
| 504 | |a Bibliografske bilješke uz tekst ; bibliografija: 26 jed | ||
| 504 | |a Sažetak ; Zusammenfassung ; resume | ||
| 520 | |a U prvome dijelu autori istražuju Wittgensteina kao morfologa. Objašnjavaju njegov pojam preglednog prikaza i veza viđenja (FI: 122 i povezane tekstove i komentare) kao njegov opis metode, a također daju neke bilješke o autorima koji su na njega utjecali po tim stvarima (Goethe i Spengler). Pored toga, autori sažimaju neka mjesta iz Wittgensteina i komentara glede njegove morfološke metode i neke očigledne primjene iste. Glavni je cilj komentirati FI: 122 i GB: 133, a jasno shvatljiva prezentacija izgleda da je pojmovno istraživanje koje se sastoji u pronalaženju sličnosti i analogija između mnogih, te na prvi pogled posve različitih i nepovezanih slučajeva (upotrebe riječi), što u stvari znači morfologiju kao metodu. U drugome dijelu autori istražuju Wittgensteina kao morfologa. Raspravljaju narav morfologije glede gramatike, običaja i institucija, te pokušavaju učiniti smislenim prednosti i nedostatke morfologije glede metode filozfskog istraživanja. Priznavanje uloge morfologiji pomaže nam bolje razumjeti kasnog Wittgensteina. To nam daje jasno shvatljivu predstavu (barem nekih dijelova) FI. U ovome članku, autori također pokušavaju izići na kraj s nekim važnim prigovorima morfološke metode citirajući Wittgensteina. Ono što je morfološki važno jest organizacija fenomena, njihov obrazac kojeg se treba vidjeti kako bi se mogao razumjeti. Postoji također distinkcija u pojmu morfologije, naime morfologije kao metode, te morfologije kao strukture ili organizacije, kada se objašnjava iz fenomena | ||
| 653 | 1 | |a Wittgenstein, Ludwig | |
| 653 | |a Filozofija jezika |a Morfologija |a Gramatika | ||
| 700 | 1 | |a Lukin, Josip | |
| 773 | 0 | |t Synthesis philosophica |x 0352-7875 |g 23 (2008), 2(46) ; str. 427-438 | |
| 981 | |b B21/08 |p CRO | ||
| 998 | |a boko101111 |c agno120221 | ||
| 856 | 4 | 2 | |u http://hrcak.srce.hr/synthesis-philosophica |y Synthesis philosophica |