Plasma cortisol concentrations in gilts treated with immunomodulator during early gravidity

Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi može li višekratna imunomodulacija smanjiti posljedice stresa zbog preseljenja nazimica iz pripuštališta u čekalište tijekom rane faze gravidnosti. Istraživanje je obuhvatilo tri skupine gravidnih nazimica pasmine švedski landras, u dobi od 8 do 9 mjeseci. Sva...

Full description

Permalink: http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/nsk.NSK01000729393/Details
Matična publikacija: Veterinarski arhiv (Tisak)
78 (2008), 6 ; str. 457-465
Glavni autor: Potočnjak, Dalibor (-)
Ostali autori: Pavičić, Željko, veterinar (-), Bedrica, Ljiljana, Krsnik, Boris, Ekert Kabalin, Anamaria, Torti, Marin, Žubčić, Damir
Vrsta građe: Članak
Jezik: eng
Predmet:
Online pristup: Veterinarski arhiv online
LEADER 03180caa a2200373 ir4500
001 NSK01000729393
003 HR-ZaNSK
005 20110610120044.0
007 ta
008 100303s2008 ci ||| ||eng
035 |9 (HR-ZaNSK)732000 
035 |a (HR-ZaNSK)000729393 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 0 |a eng  |b hrv 
042 |a croatica 
080 |a 636  |2 MRF 1998. 
080 |a 619  |2 MRF 1998. 
100 1 |a Potočnjak, Dalibor 
245 1 0 |a Plasma cortisol concentrations in gilts treated with immunomodulator during early gravidity /  |c Dalibor Potočnjak, Željko Pavičić, Ljiljana Bedrica, Boris Krsnik, Anamaria Ekert Kabalin, Marin Torti and Damir Žubčić. 
300 |b Ilustr. 
504 |a Bibliografija: 23 jed 
504 |a Sažetak 
520 |a Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi može li višekratna imunomodulacija smanjiti posljedice stresa zbog preseljenja nazimica iz pripuštališta u čekalište tijekom rane faze gravidnosti. Istraživanje je obuhvatilo tri skupine gravidnih nazimica pasmine švedski landras, u dobi od 8 do 9 mjeseci. Svaka skupina životinja sadržavala je 30 gravidnih nazimica. Tri istraživane skupine nazimica bile su različito obrađivane. Skupini A primijenjen je imunomodulator (Baypamun®) 6, 4 i 2 dana, a skupini B 5, 3 i 1 dan prije preseljenja iz pripuštališta u čekalište. Navedeni imunomodulator dan je intramuskularno u dozi od 2 ml u obje skupine nazimica. Skupina C nije bila obrađivana imunomodulatorom prije preseljenja iz pripuštališta u čekalište. Nazimicama svih navedenih skupina izvađena je krv 2., 4. i 6. dana boravka u čekalištu. U istraživanom razdoblju utvrđene su statistički značajne razlike (P<0,01) u koncentraciji kortizola između imunomodulatorom tretiranih skupina A i B i netretirane skupine C. Prosječne koncentracije kortizola bile su najmanje u skupini A, pri čemu su vrijednosti utvrđene četvrtoga i šestoga dana boravka u čekalištu bile statistički značajno manje u odnosu na skupinu B (P<0,01). Prosječne koncentracije kortizola utvrđene u netretiranoj skupini C bile su veće od referentnog raspona za svinje. U sve tri skupine nazimica zabilježen je pad koncentracije kortizola u krvnoj plazmi tijekom boravka u čekalištu, tako da su prosječne vrijednosti utvrđene šestoga dana boravka u čekalištu bile statistički značajno manje (P<0,01) u odnosu na koncentracije kortizola utvrđene drugoga dana boravka u čekalištu. Navedeni rezultati pokazuju da imunomodulacija ublažava hormonalne promjene nastale kao odgovor na stresna stanja i upućuje na pozitivno djelovanje imunomodulatora u smanjenju stresne osjetljivosti 
653 |a Svinje  |a Imunološka istraživanja 
700 1 |a Pavičić, Željko,  |c veterinar 
700 1 |a Bedrica, Ljiljana 
700 1 |a Krsnik, Boris 
700 1 |a Ekert Kabalin, Anamaria 
700 1 |a Torti, Marin 
700 1 |a Žubčić, Damir 
773 0 |t Veterinarski arhiv (Tisak)  |x 0372-5480  |g 78 (2008), 6 ; str. 457-465  |w nsk.(HR-ZaNSK)000008514 
981 |b B19/08  |p CRO 
998 |a rado100303  |c rpeo110610 
856 4 2 |u http://www.vef.hr/vetarhiv/  |y Veterinarski arhiv online