Prinos i kvaliteta korijena šećerne repe ovisno o roku vađenja i izboru sorte

Istraživanja prinosa i kvalitete korijena 38 sorata šećerne repe ovisno o roku vađenja obavljena su 2006.godine na dvije lokacije,Topolje i Seleš.U Topolju su bila dva pokusa i to jedan gdje je korištenjem fungicida lišće repe u vegetaciji očuvano i drugi, uz jako oštećenje lišća od bolesti C.betico...

Full description

Permalink: http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/nsk.NSK01000704292/Details
Matična publikacija: Poljoprivreda (Osijek)
13 (2007), 2 ; str. 15-22
Glavni autor: Kristek, Andrija (-)
Ostali autori: Kristek, Suzana (-), Glavaš-Tokić, Renata, Antunović, Manda
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Predmet:
Online pristup: Znanstveno - stručni časopis Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku
LEADER 03060caa a2200337 ir4500
001 NSK01000704292
003 HR-ZaNSK
005 20120222114400.0
007 ta
008 090608s2007 ci ||| ||hrv
035 |9 (HR-ZaNSK)706816 
035 |a (HR-ZaNSK)000704292 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 0 |a hrv  |b eng 
042 |a croatica 
080 |a 631/635  |2 MRF 1998. 
100 1 |a Kristek, Andrija 
245 1 0 |a Prinos i kvaliteta korijena šećerne repe ovisno o roku vađenja i izboru sorte /  |c Andrija Kristek, Suzana Kristek, Renata Glavaš-Tokić, Manda Antunović. 
300 |b Ilustr. 
504 |a Bibliografija: 4 jed 
504 |a Summary 
520 |a Istraživanja prinosa i kvalitete korijena 38 sorata šećerne repe ovisno o roku vađenja obavljena su 2006.godine na dvije lokacije,Topolje i Seleš.U Topolju su bila dva pokusa i to jedan gdje je korištenjem fungicida lišće repe u vegetaciji očuvano i drugi, uz jako oštećenje lišća od bolesti C.beticola Sacc. budući da fungicidi nisu korišteni.U Selešu je bio jedan pokus i to uz zaštitu šećerne repe fungicidima.Vađenje repe u prvom roku obavljeno je 13. i 14. rujna, a u drugom 34 dana kasnije(18. i 19. listopada).Vremenske prilike između dva termina vađenja karakterizirao je manjak oborina u usporedbi s višegodišnjim prosjekom, što je pozitivno utjecalo na jesenski porast i tehnološko sazrijevanje korijena šećerne repe.Produženje vegetacije za 34 dana, u drugom roku vađenja, kod pokusa očuvanog lišća (uz primjenu fungicida), u prosjeku za dvije lokacije, dovelo je do povećanja prinosa korijena za 9,75 t/ha, odnosno11,34%, sadržaja šećera za 0,79% i prinosa čistog šećera za 2,17 t/ha.Iz toga proizlazi da je u drugoj polovini rujna i prvoj polovini listopada dnevno po1 ha povećan prinos korijena za 287 kg, sadržaj šećera za 0,02% i prinos čistog šećera za 63,8 kg/ha.U pokusu uz oštećenje lišća (bez primjene fungicida) dnevni porast korijena je iznosio 217 kg/ha, odnosno 7,39 t/ha za 34 dana.Međutim, sadržaj šećera nije povećan, već, naprotiv, smanjen za 0,08%.Uz to je povećan i udio topivih nešećera (K, Na, AmN), čime je povećan šećer u melasi, što je dovelo do smanjenja iskorištenja šećera.U ovom pokusu za 34 dana duže vegetacije prinos šećera je povećan 0,94 t/ha (8,47%), dnevno samo27,6 kg/ha.Osjetne razlike u prinosu utvrđene su i između sorata.Prema tome, preporuka i težnja da se šećerna repa vadi što kasnije ima opravdanja samo uz zdravo i očuvano lišće, birajući adekvatne sorte 
653 |a Šećerna repa  |a Berba  |a Racionalizacija 
653 |a Šećerna repa  |a Prinos 
700 1 |a Kristek, Suzana 
700 1 |a Glavaš-Tokić, Renata 
700 1 |a Antunović, Manda 
773 0 |t Poljoprivreda (Osijek)  |x 1330-7142  |g 13 (2007), 2 ; str. 15-22  |w nsk.(HR-ZaNSK)000167100 
981 |b B23/07  |p CRO 
998 |a rado090608  |c rpeo120222 
856 4 2 |u http://www.pfos.hr/poljoprivreda/  |y Znanstveno - stručni časopis Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku