Contribution of forensic anthropology to identification process in Croatia

Cilj:Opisati doprinos forenzičke antropologije iskapanju, analizi i identifikaciji žrtava Domovinskog rata pronađenih u bunarima.Postupci: Od 1996 do danas u 13 bunara pronađeni su posmrtni ostatci 61 osobe.U 6 bunara pronađeni su ostatci jedne osobe, u 1 bunaru ostatci dvije osobe, a u 6 bunara ost...

Full description

Permalink: http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/nsk.NSK01000703355/Details
Matična publikacija: Croatian medical journal
48 (2007), 4 ; str. 503-512
Glavni autor: Šlaus, Mario (-)
Ostali autori: Strinović, Davor (-), Petrovečki, Vedrana, Vyroubal, Vlasta
Vrsta građe: Članak
Jezik: eng
Online pristup: Croatian Medical Journal
LEADER 02356caa a2200289 ir4500
001 NSK01000703355
003 HR-ZaNSK
005 20090921133753.0
007 ta
008 090601s2007 ci ||| ||eng
035 |9 (HR-ZaNSK)705876 
035 |a (HR-ZaNSK)000703355 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 1 |a eng  |b hrv 
042 |a croatica 
100 1 |a Šlaus, Mario 
245 1 0 |a Contribution of forensic anthropology to identification process in Croatia :  |b examples of victims recovered in wells /  |c Mario Šlaus, Davor Strinović, Vedrana Petrovečki, Vlasta Vyroubal. 
300 |b Ilustr. 
504 |a Bibliografija: 24 jed 
520 |a Cilj:Opisati doprinos forenzičke antropologije iskapanju, analizi i identifikaciji žrtava Domovinskog rata pronađenih u bunarima.Postupci: Od 1996 do danas u 13 bunara pronađeni su posmrtni ostatci 61 osobe.U 6 bunara pronađeni su ostatci jedne osobe, u 1 bunaru ostatci dvije osobe, a u 6 bunara ostatci 3 ili više osoba.Većina bunara, u kojima je pronađeno 90,2% (55/61) žrtava, nalazi se unutar radijusa od 4 km od hrvatsko-srpske granice.Rezultati: Forenzički antropolozi re-individualizirali su 26/61 (42,6%) osoba iz skeletoniziranih i pomiješanih ostataka, pružili osnovne biološke podatke o spolu, godinama u trenutku smrti i visini žrtava (n=37), i ostvarili pozitivnu identifikaciju prepoznavanjem jedinstvenih obilježja na kosturu (predsmrtni lomovi i dokazi o kirurškim zahvatima) u 3/37 (8,1%) slučaja. Analiza traume koji su napravili forenzički antropolozi pomogla je utvrđivanju uzroka smrti u 38/61 (62,3%) osoba i mogućeg uzroka smrti u 18/61 (29,5%) osoba.Najčešća trauma koja je bila uzrok smrti (27/38,71,0%) u žrtava pronađenih u bunarima bila je jedna prostrijelna rana iz vatrenog oružja. Zaključak: Forenzički antroplozi u bliskoj suradnji s forenzičkim odontolozima, forenzičkim patolozima, kriminolozima, i molekularnim biolozima znatno su pridonijeli analizi trauma i identifikaciji ratnih žrtava pronađenih u bunarima 
700 1 |a Strinović, Davor 
700 1 |a Petrovečki, Vedrana 
700 1 |a Vyroubal, Vlasta 
773 0 |t Croatian medical journal  |x 0353-9504  |g 48 (2007), 4 ; str. 503-512  |w nsk.(HR-ZaNSK)000006721 
981 |b B22/07  |p CRO 
998 |a rado090601 
856 4 2 |u http://www.cmj.hr/  |y Croatian Medical Journal