|
|
|
|
| LEADER |
15286cam a2200577 i 4500 |
| 001 |
NSK01000230302 |
| 003 |
HR-ZaNSK |
| 005 |
20170426134058.0 |
| 008 |
990224s1996 ci a m 000 0 hrv |
| 035 |
|
|
|9 (HR-ZaNSK)230545
|
| 035 |
|
|
|9 (HR-ZaNSK)990224057
|
| 035 |
|
|
|a (HR-ZaNSK)000230302
|
| 040 |
|
|
|a HR-ZaNSK
|b hrv
|c HR-ZaNSK
|e ppiak
|
| 041 |
0 |
|
|a hrv
|
| 044 |
|
|
|a ci
|c hr
|
| 080 |
|
|
|a 574.587(282.24Sava)
|
| 100 |
1 |
|
|a Radanović, Ines
|
| 245 |
1 |
0 |
|a Trofička struktura makrozoobentosa u akaloreofilnim zajednicama :
|b doktorska disertacija /
|c Ines Radanović.
|
| 260 |
|
|
|a Zagreb :
|b I. Radanović,
|c 1996
|e ([s. l. :
|f s. n.])
|
| 300 |
|
|
|a 126 listova :
|b table, graf. prikazi u bojama ;
|c 30 cm.
|
| 500 |
|
|
|a Doktor prirodnih znansoti - bilogija
|
| 500 |
|
|
|a Mentor: Ivan Habdija;
|
| 502 |
|
|
|a Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 1996
|
| 504 |
|
|
|a Bibliografija: str. 112-118
|
| 504 |
|
|
|a Summary
|
| 520 |
|
|
|a Sažetak: Trofička struktura u akaloreofilnim zajednicama istraživana je tijekom 1992. na 4 postaje u području donjeg dijela ritrona rijeke Save na dionici od Krškog do Jesenica/D. Prosječna zastupljenost makrofaune bentosa u akaloreofilnoj zajednici istraživanog područja je 20672 ind. m-2. Istovjetna vrijednost biomase makrozoobentosa iznosi 5236.17 mg m-2. Akaloreofilnu zajednicu Save u donjem području ritrona obilježava fauna Diptera, Oligochaeta, Crutacea i Trichoptera, dok je za biomasu važna još i skupina Hirudinea. Najgušće populavije ima skupina Diptera (prosječno 57%). Isto tako u srednjoj godišnjoj biomasi fauna Diptera je najzastupljenija. Njezin prosječni udjel iznosi 67%. Predstavnicima porodice Chironomidae prirpada prosječno 99% brojnosti svih Diptera i prosječno 89% njihove biomase.
|
| 520 |
|
|
|a Za biomasu je značajna dominacija temporarne faune na svim analiziranim postajama s udjelom većim od 65%. Permanentne vrste imaju veću frekvenciju pojavljivanja u analiziranim uzorcima od temporarne faune. Na brojnost vrsta i njihovu frekvenciju pojavljivanja, osim životnog ciklusa, utječe i stupanj drifta jedinki u vrijeme visokih voda. U trofičkoj strukturi makrozoobentosa u Savi postoje evidentne prostorne i sezonske promjene duž istraživanog longitudinalnog profila. Fauna usitnjivača (Shr) osnovna je karika koja obilježava čitavu zajednicu. Ona se javlja s najvećim udjelom od 47% srednje godišnje biomase u funkcionalnoj organizaciji zajednice. Kao iduća po značajnosti za zajednicu je grupa sakupljača-sabirača (Co-G) koja je zastupljena s 37% od srednje godišnje biomase. Zatim po brojnosti slijede sakupljači-procjeđivači (Co-F) i predatori (P)
|
| 520 |
|
|
|a Predstavnici strugača (Sc) minornog su značaja u trofičkoj strukturi akaloreofilne zajednice i čine samo 0.39% srednje godišnje biomase zajednice. S obzirom na sezonske promjene funkcionalne organizacije makrozoobetosa u akaloreofilnoj zajednici Save mogu se uočiti različite situacije u trofičkom sastavu: - neuspostavljena funkcionalna organizacija u nestabilnom jesenskom hidrološkom razdoblju (listopad, studeni, prosinac), kada je zajednica izrazito osiromašena i poremećena s obzirom na trofičku strukturu;
|
| 520 |
|
|
|a - trofička struktura bez izrazito dominantne funkcionalne grupe dok se još funkcionalna organizacija nije u potpunosti uspostavila ili je u fazi smirivanja, što je karakteristično za vrijeme pod utjecajem nestabilne jesenske hidrološke situacije iz 1991. godine (siječanj) i za trajanja visokih proljetnih voda (travanj), te kraj intenzivnog razvoja makrofaune (rujan). - dominacija sabirača (Co-G) u trofičkoj strukturi, javlja se od svibnja do srpnja; - upečatljiva dominacija usitnjivača (Shr) u funkcionalnoj organizaciji zajednice, povezana s najvećim udjelom populacija dominantne vrste Cricitopus bicinctus u veljači, ožujku i kolovozu. Između protoka i biomase ukupne makrofaune bentosa nađena je obrnuto proporcionalna povezanost. To znači da povečanje protoka uzrokuje osiromašenje zajednice makrozoobentosa.
|
| 520 |
|
|
|a Slična situacija može se primjeniti i kod funkcionalne skupine procjeđivača (Co-F). Uspoređujući biocenotičku strukturu i sezonske fluktuacije gustoće populacija strugača (Sc) sa sezonskim temperaturnim promjenama i promjenama koncentracije kisika nađeno je da oni pokazuju ovisnost ne samo o izvoru hrane i protoku, nego i o temperaturi vode i sadržaju otopljenog kisika. Analiza je pokazala da je za usitnjivače (Shr) osim obrnuto proporcionalne povezanosti s protokom važna i kvaliteta hrane. Kod sabirača (Co-G) je uočljiva njihova izrazita ovisnost o sadržaju organske tvari u perifitonu. Fluktuacije brojnosti i sastav populacija predatora (P) u Savi uvjetovane su protokom i ponudom hrane. U metabolizmu akaloreofilne zajednice u Savi izostanak funkcionalne skupine strugača zamjenjuju vrste koje perifitonsku zajednicu koriste kao važan izvor hrane.
|
| 520 |
|
|
|a To su usitnjivači i sabirači unutar faune hironomida i oligoheta. Njihov se vremenski slijed dominantnosti u makrozoobentosu na akalu Save poklapa s maksimalnim razvojem perifitona. Sezonske promjene u protoku energije zajednicom akala u Savi izrazito su povezane s hidrološkim prilikama, te s vremenskom dinamikom razvoja faune i njezinog prostornog rasporeda. Za vrijeme velikih protoka protok energije se smanjuje, dok su promjene u ostalom dijelu godine ovisne o životnim ciklusima pojedinih predstavnika makrozoobentosa. Relativno je ujednačen omjer sadržaja energije između usitnjivača i sabirača kao najzastupljenijih skupina makrofaune. Ostale funkcione skupine sadrže za preko 93% manje energije od dvije spomenute dominantne skupine.
|
| 520 |
|
|
|a Najviše energije u izvorima raspoložive hrane za makrokonzumente sadržano je u FPOM-u detritusa, dok je s energijom najoskudniji seston. Kontrolni mahanizmi u funkcionalnoj organizaciji makrofaune u bentosu mogu se pratiti u razlikama horizontalnog i vertikalnog diverziteta zajednice: - u nestabilno hidrološko razdoblje zajednice je kontrolirana limitirajućim karakteristikama okolišnih čimbenika, a u Savi je kritični čimbenik u to vrijeme protok; - stabilno zimsko razdoblje, kao i kraj ljeta, karakterizira "top-down" regulacija trofične strukture, odnosno predatorstvo kontorlira sastav primarnih makrokonzumenata u zajednici;
|
| 520 |
|
|
|a - za stabilno ljetno hidrološko razdoblje značajan je razvoj perifitona i zajednica makrofaune je obilno razvijena pod utjecajem bogatstva izvora hrane, u to vrijeme u zajednici djeluje "bottom-up" kontrolni mehanizam trofičke strukture. Sezonske promjene u protoku energije zajednicom akala Save izrazito su povezane s hidrološkom situacijom i s dinamikom razvoja makrofaune. Kod nivalno-pluvijalnog režima voda, kakav je u Savi, može se razlikovati: - hidrološko razdoblje, obilježava hidrološki nestabilnu situaciju tijekom velikih proljetnih i jesenskih voda, kada su dominantni procesi erozije organske materije detritusa u tekućici i njen transport po cijelom sistemu;
|
| 520 |
|
|
|a - biloško razdoblje, odvija se u vrijeme hidrološki stabilne situacije kada dolazi do intenzivnog povećanja obima raspoložive hrane, a u skladu životnih ciklusa i do intenzivnog razvoja makrofaune, pri čemu se razlikuje: - heterotrofno biološko razdoblje, javlja se zimi kada osnovu hrane čini detritus, uz manje prisutnu autotrofnu komponentu; - autotrofno biloško razdoblje, javlja se ljeti kada dolazi do intenzivnog razvoja primarnih producenata u sestonu i perifitonu, uz manje korištenje detritusa kao izvora hrane.
|
| 520 |
|
|
|a Summary: the trophic structure in the akroreophilous communities was investigated during 1992 at 4 sites in the lower rhytron area of river Sava in the section between Krško and Jesenice/D. The average presence of macrobenthos within the akoreophilus community of the investigated area is 20672 ind. m-2. The equivalent value of macrozoobenthic biomass amounts to 5236.17 mg m-2. The akorephilous community of the Sava in the lower rhytron area is characterized by Diptera, Oligochatea, Crustacea and Trichoptera, whereas for the biomass the Hirudinea group is also important.The Diptera group shows the highes population density(57% on the average). Diptera are also the most frequently represented group in mean annual biomass. Its average participation amounts to 67%.
|
| 520 |
|
|
|a The representatives of Chironomidae occupy, on the average, 99% of the total number of Diptera and 89% of their biomass. The domination of temporary fauna is significant for the biomass at all the analysed sites, having a participation higher than 65%. Permanent species show a higher presence frequency than temporary fauna. The number of species and their presence frequency is influenced, besides by the life cycle, also by the drift grade of individuals during high discharge periods. Along the investigated longitudinal profile there are evident spatial and seasonal changes in the trophic structure of macrozoobenthos in the Sava. The fauna of shedders is the basic link, sharacterising the whole community. It apears with the highest participation (47%) of the mean annual biomass in the functional organisation of the community.
|
| 520 |
|
|
|a The second most significant group in the community are collector-gatheres, forming 37% of the mean annual biomass. The following group are collector-filterers and predators. There presentative of scrapes are of minor importance in the trohic structure of the akoreophilous community, making only 0.39% of the mean annual biomass of the community.With respect to seasonal changes of the macrozoobenthos functional organisation in the Sava akoreophilous community, different situations in the trophic structure can be observed: - unestablished functional organisation during the unstable autumn hydrological period (October, November, December), when the community is markedly impoverished and disarranged regarding the trophic structure;
|
| 520 |
|
|
|a - trophic structure lacking a pronounced dominant functional group in the period when the functional organisation has not yet been completely established or it is being calmed down, which was characteristic of the period influenced by the unstable autumn hydrological situation in the year 1991 (January), and of the high spring discharge period (April), as well as of the end of the intensive macrobenthic development period (September); - domination of collector-gatherers in the trophic structure takes place in the May-Jul period; - a well-marked domination of shredders in the community functional organisation, connected with the highest participation of the dominant species Cricotopus bicinctus (hironomid larvae) in February, March and August. Water dischange is in inverse proportion to the total macrobenthic biomass.
|
| 520 |
|
|
|a It means that a dischange increase causes an impoverishment of the macrobenthic community. A similar situation can be observed in the case of the functional group of collector-filters. Comparing the biocoenotic structure and seasonal fluctuations of scraper density with seasonal temperature changes in oxygen concentration, it has bean found that the show a dependence only on the food source and water dischange, but also on water temperature and the content of dissolved oxygen. The analysis has shown that food quality is also important for shredders, besides the factthat their biomass is in inverse proportion to water dischange. In the case of collector- gatherers, their pronounced dependence on the contents of organic matter in the periphyton is evident.
|
| 520 |
|
|
|a Fluctuations in the number and composition of predator population is evident. Fluctuations in the number and composition of predator population in the Sava are influenced by dischange and food supply. In the akoreophilous community mathabolism in the Sava the lacking functional feeding group of scrapes is replaced by species which use the periphyton community as an important food souce. Those are shredders and collector-gatherers within the Chironomide and Oligochaeta fauna. Their time sequency of dominancy in the macrozoobethosa on the Sava akal tallies with the maximum development of periphyton. Seasonal changes of energy flow through the Sava akal community are explicity connected with the hydrological, as welo as with the dynamics of the development of fauna and its spatial distribution.
|
| 520 |
|
|
|a In the period of high water dischange the energy flow is diminished, whereas the changes during the rest of the year depend on the life cycle of simple macrozoobenthic representatives. The ratio of energy content is relatively homogenous when regarding shredders and collector-gatherers as the most numerous group of macrozoobenthos. Other functional groups contain over 93% less energy than the two above mentioned dominant groups. FPOM in detritus contains most energy in the souces of available food for macroconsumers, whereas seston has the lowest quantity of energy. Control machanisms in the functional organisation of macrozoobenthos can be observed in differences of horizontal and vertical community diversites:
|
| 520 |
|
|
|a - in the unstable hydrological period the community is controlled by the restricting characteristics of environmental factors, and the critical factors in the Sava at that period is water dischange; - the stable winter hydrological period, as well as the end of summer, are characterized by the "top-down" regulation of the tropic structure, i.e. predatoriness contorls the composition of primary macroconsumers in the community; - in the stable summer hydrological period the development of periphyton and macrozobenthic communities is well-marked due to the rich food supply, and the "bottom-up" control mechanism of the tropic structures is acting in the community in that period. Seasonal changes in energy flow in the Sava akal community are evidently connected with the hydrological situation and the dynamics of macrozoobenthos development.
|
| 520 |
|
|
|a With a water dischange such as in the Sava, the following periods can be distinguished: - hydrological period, charactrising the hidrologically unstable situation during high spring and autum dischanges, when predominant processes are those of erosion of organic matter detritus in the running water and its transport throught the system; - bilogical period, taking place during hydrological stable situations, when the available food supply is intensively increased and an intensive development of macrobenthos occurs in accordance with life cycles, here the following stages can be observed: - heterotrophic biological period, talking place in winter when detritus makes the food basis with a less present autotrophic component;
|
| 520 |
|
|
|a - autotrophic biological period, taking place in summer when primary producers are intensively developed in seston and periphyton, and detritus is less used as food source.
|
| 650 |
|
7 |
|a Bentičke životinje
|x Ekologija
|z Sava
|2 nskps
|
| 700 |
1 |
|
|a Habdija, Ivan
|4 cns
|
| 981 |
|
|
|p CRO
|r HRB1996
|
| 998 |
|
|
|n DCD
|c dkro9904
|c sbnp9904
|
| 852 |
4 |
|
|j DCD-ZG-50/98
|
| 876 |
|
|
|e DCD
|a 50/1998
|
| 886 |
0 |
|
|2 unimarc
|b 14960iam0 2200505 450
|