|
|
|
|
LEADER |
10512cam a2200529 i 4500 |
001 |
NSK01000135889 |
003 |
HR-ZaNSK |
005 |
20170601110241.0 |
008 |
951110s1995 ci a m 000 0 hrv |
035 |
|
|
|9 (HR-ZaNSK)136035
|
035 |
|
|
|9 (HR-ZaNSK)951110070
|
035 |
|
|
|a (HR-ZaNSK)000135889
|
040 |
|
|
|a HR-ZaNSK
|b hrv
|c HR-ZaNSK
|e ppiak
|
041 |
0 |
|
|a hrv
|
044 |
|
|
|a ci
|c hr
|
080 |
|
|
|a 911.3:312(436Gradišće)
|
100 |
1 |
|
|a Jelić, Tomislav,
|c geograf
|
245 |
1 |
0 |
|a Gradišće :
|b regionalno-geografska analiza naseljenosti : disertacija /
|c Tomislav Jelić.
|
260 |
|
|
|a Zagreb :
|b T. Jelić,
|c 1995
|e ([s. l. :
|f s. n.])
|
300 |
|
|
|a 355 listova :
|b table, graf. prikazi, zemljop. karte, ilustr. ;
|c 30 cm.
|
500 |
|
|
|a Doktor prirodnih znanosti - geografija
|
500 |
|
|
|a mentor: Velimir Rogić; Komisija za ocjenu: Dragutin Feletar, Velimir Rogić, Božena Vranješ-Šoljan; Komisija za obranu: Dragutin Feletar, Velimir Rogić, Božena Vranješ-Šoljan; datum obrane: 13.07.1995; datum promocije: 28.06.1996.
|
502 |
|
|
|a Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 1995
|
504 |
|
|
|a Bibliografija: str. 331-338
|
504 |
|
|
|a Sažetak
|
520 |
|
|
|a Sažetak: Osnovna zadaća ovog rada bila je utvrđivanje broja hrvatskih naselja u saveznoj zemlji Burgenland (Gradišće), prema posljednjemu austrijskom popisu od 15. svibnja 1991. godine. Da bi naselje bilo razmatrano kao hrvatsko, poslužio je podatak da se najmanje 5% njegovih stanovnika izjasnilo da se osim njemačkim jezikom sporazumijevaju i hrvatskim. U ovom dijelu opisana je metodologija rada te razlozi istraživanja toga prostora, od kojih svakako valja istaknuti da se tim prostorom gotovo nitko od hrvatskih geografa nije bavio. Baš zato je u prvom dijelu dana osnovna slika Austrije i Gradišća. Temeljni dio ovoga rada je regionalnogeografska analiza naseljenosti Gradišća, s posebnim osvrtom na Gradišćanske Hrvate. Analizirani su podaci popisa za Gradišće u cjelini, za svaki kotar i slobodni grad te posebice za svako hrvatsko naselje.
|
520 |
|
|
|a Osim osnovnih pokazatelja iz prvog popisa 1784. godine, detaljnije su analizirani podaci od 1923. do 1991. godine za cjelokupno Gradišće, svaki kotar i svako hrvatsko naselje. Analizom podataka popisa od 1923. do 1991. godine ustanovljeno je da u Gradišću ima oko 50 hrvatskih naselja. Taj broj nam pokazuje da se neka naselja ponovno javljaju kao hrvatska (rjeđi slučaj) ili prestaju biti hrvatska (češći slučaj). Brojem stanovnika (1991.godine) ta se hrvatska naselja pretežito ubrajaju među manja. Najveće je naselje (selo) Parndorf (Pandrof),u kotaru Neusiedl am See, sa 2 648 stanovnika, a najmanje je naselje Rauhriegel - Allersgraben (Rorigljin - Širokani), sa samo 63 stanovnika. Jedino je Oberpullendorf gradsko naselje (iako u njegovu nazivu dorf na njemačkome znači selo),drugo po broju stanovnika (2 640).
|
520 |
|
|
|a Najviše Hrvata živi u naselju Siegendorf (Cindrof) u kotaru Eisenstadt - Umgebung (1 254). To je ujedno i jedino hrvatsko naselje s više od 1 000 Hrvata. Najveći je udio Hrvata u naselju Kroatisch Minihof (Mjenovo), u kotaru Oberpullendorf (92,9%). Valja naglasiti da su gotovo sva hrvatska naselja seoska. Iznimka su već spomenuti Oberpullendorf (Gornja Pulja), te trgovišna naselja Guettenbach (Pinkovac) i Stinatz (Stinjaki) u kotaru Guessing. U kotaru Oberpullendorf trgovišno je naselje Kaisersdorf (Kalištrof), te Wulkaprodersdorf (Vulkaprodrštof) i Hornstein (Vorištan) u kotaru Eisenstadt - Umgebung. Karakteristika gotovo svih hrvatskih naselja jest smanjenje ukupnog broja stanovnika, ali i smanjenje broja Hrvata. Broj Hrvata se od 1923. do 1991. godine u cijelom Gradišću smanjio sa 42 011 na 19 460 tj. za 53,7%.
|
520 |
|
|
|a Usporedbom tog smanjenja broja Hrvata sa sličnom pojavom 70 godina prije toga, uviđa se da se broj Hrvata smanjuje sve brže. Iako Hrvati žive u pretežito izoliranim naseljima i manje-više kompaktnim hrvatskim naseljima, utjecaj asimilacije (sada isključivo germanizacije) sve je jači. Malu nadu u mogući oporavak budi posljedni popis iz 1991. godine ( u odnosu prema popisu iz 1981.godine). Naime, u tom je razdoblju ipak zabilježen blag porast broja Hrvata i smanjenje broja Nijemaca. Važno je naglasiti da je ukupan broj stanovnika Gradišća od 1923. do 1991. godine čak smanjen, a broj Nijemaca samo je neznatno porastao. Dakle, na smanjenje broja Hrvata osim germanizacije utječe iznimno veliko iseljenje Hrvata izvan Gradišća.
|
520 |
|
|
|a Valja se nadati da će to iseljavanje sada kada je Gradišće gotovo podjednako razvijeno kao i ostali dijelovi Austrije, Europe i naprednog svijeta biti manje. Stvaranjem samostalne, suverene i demokratske Republike Hrvatske može se očekivati da će svekolika briga matične domovine biti usmjerena na očuvanje Gradišćanskih Hrvata kao jedne od najstarijih i dobro očuvanih hrvatskih zajednica u dijaspori. Tomu će sigurno pridonijeti i dobra veza Republike Hrvatske s Republikom Austrijom. Tu višestoljetnu zadaću na najbolji je način obavljala Katolička crkva, kojoj svakako valja zahvaliti za svekoliku brigu o Hrvatima i njihovu višestoljetnu opstojnost na tom prostoru.
|
520 |
|
|
|a Zusammenfassung: Die Hauptaufgabe dieser Arbeit ist die Feststellung der kroatischen Siedlungen im oesterreichischen Bundesland Burgenland (Gradišće), nach der letzten Volkszaehlung vom 15.Mai 1991. Zur Betrachtung der Ortschaft, die als kroatisch angefuehrt wird, hat die Angabe gedient, dass wenigstens 5% seiner Bewohner neben dem Deutschen auch das Kroatische beherrschen. Im einleitenden Teil werden die Arbeitsmethodologie sowie die Erforschungsgruende dieses Raumes dargestellt, wo zu betonen ist dass sich fast niemand von den kroatischen Geographen mit dem burgenlaendischen Raum befasst hat. Der Hauptteil dieser Arbeit ist die regionalgeographische Siedlungsanalyse des Landes Burgenland, mit dem besonderen Rueckblick auf die burgenlaendischen Kroaten.
|
520 |
|
|
|a Die Angaben aus der Volkszaehlung wurden in ihrer Gesamtheit, fuer jeden Bezirk und jede Freistadt, und insbesondere fuer jede kroatische Ortschaft analysiert. Ausser der Grundangaben der ersten Volkszaehlung aus dem Jahre 1784, sind gruendlicher die Angaben aus der Jahren 1923 bis 1991 fuer das ganze Burgenland analysiert worden, jeder Bezirk und jede kroatische Ortschaft. Mit Hilfe dieser Analyse von den erwaehnten Angaben aus der Volkszaehlung 1923 - 1991 wurde festgestellt, dass es sich im Burgenland cca 50 kroatische Ortschaften gibt. Diese Zahl zeigt uns, dass manche Ortschaften aufs neue als kroatische auftauchen (seltener) oder dass manche Ortschaften hoeren auf kroatisch zu sein (haeufiger).
|
520 |
|
|
|a Nach der Einwohnerzahl (1991) werden diese kroatischen Ortschaften vorwiegend zu den kleineren gezaehlt. Die groesste Ortschaft (das groesste Dorf) ist Parndorf (Pandrof) im Bezirk Neusiedl am See, mit 2 648 Einwohnern, waehrend die kleinste Ortschaft Rauhriegel - Allersgraben (Rorigljin - Širokani) nur 63 Einwohner zaehlt. Nur Oberpullendorf, sonst Stadtsiedlung (obwohl sein das Hauptwort - dorf enthaelt), ist der Einwohnerzahl nach die zweitgroesste Ansiedlung (2 640). Die meisten Kroaten leben in der Ortschaft Siegendorf (Cindrof) im Bezirk Eisenstadt - Umgebung (Željezno - Okolica). Gleichfalls ist Siegendorf die einzige kroatische Ortschaft, in welcher mehr als 1 000 Kroaten leben. Der groesste Kroatenanteil findet man in Kroatisch Minihof (Mjenovo) im Bezirk Oberpullendorf - sogar 92,9%.
|
520 |
|
|
|a Man muss betonen, dass fast alle kroatischen Ortschaften Dorfsiedlungen sind. Die Ausnahmen sind das schon erwaehnte Oberpullendorf (Gornja Pulja), sowie die Marktgemeinden Guettenbach (Pinkovac) und Stinatz (Stinjaki) im Bezirk Guessing. Im Bezirk Oberpullendorf ist die Marktgemeinde Kaisersdorf (Kalištrof) waehrend die Marktgemeinden Wulkaprodersdorf (Vulkaprodrštof) und Hornstein (Vorištan) im Bezirk Eisenstadt - Umgebung liegen. Die Kennzeichen fast aller kroatischen Ortschaften ist die Zahlverminderung aller Einwohner, d.h. auch der Kroaten. Die Zahl der Kroaten zwischen 1923 und 1991 im ganzen Burgenland hat sich von 42 011 auf 19 460 vermindert, d.h. um 53,7%. Auf Grund der Vergleichung dieser Kroatenverminderung mit dem aehnlichen Prozess zuvor, kann man feststellen, dass sich die Zahl der Kroaten immer mehr vermindert.
|
520 |
|
|
|a Obwohl die Kroaten in den vorwiegend isolierten und den mehr eder weniger kompakten Siedlungen leben, ist der Assimilationseinfluss / nun ausschliesslich der Germanisation / immer staerker. Eine gewisse Hoffnung auf Besserung sagen die Ergebnisse der letzten Volkszaehlung voraus, die im Vergleich mit der Volkszaehlung aus dem Jahre 1981 fuer die Kroaten guenstiger sind. In diesem Jahrzehnt wurde ein kleiner Zuwachs der Kroaten und die Verminderung der deutschsprachigen Burgenlaender festgestellt. Es ist wichtig zu betonen, dass die Gesamtzahl der Burgenlaender vom Jahre 1923 bis zum Jahre 1991 sogar vermindert ist, und die Zahl der deutschprachigen Burgenlaender einen geringen Zuwachs bekommen hat. Ausser der Assimilation beeinflusst die Kroatenverminderung auch ihre Auswanderung.
|
520 |
|
|
|a Man hofft, dass diese Auswanderung ausbleibt, weil Burgenland, heute fast soviel entwickelt ist wie die uebrigen Teile Oesterreichs, Europas und der anderen entwickelten Teile der Welt. Durch die Gruendung der souveraenen und demokratischen Republik Kroatien erwartet man mit Recht, dass die gesamten Bemuehungen des Mutterlandes um Erhaltung der burgenlaendischen Kroaten, einer der aeltesten kroatischen Volksgruppen in der Diaspora, zum vollen Ausdruck kommen werden. Dazu werden ohne Zweifel die freundschaftlichen Beziehungen der Republik Kroatien zu Republik Oesterreich beitragen. Diese Mission, die durch Jahrhunderte gedauert hat, hat die katholische Kirche auf die beste Weise durchgefuehrt, der zu verdanken ist fuer ihre grosse Sorge um die burgenlaendischen Kroaten und ihre jahrhundertlange Erhaltung im burgenlaendischen Raum.
|
651 |
|
7 |
|a Gradišće (pokrajina)
|x Stanovništvo
|2 nskps
|
700 |
1 |
|
|a Rogić, Veljko,
|c geograf
|4 cns
|4 oth
|
700 |
1 |
|
|a Feletar, Dragutin
|4 oth
|
700 |
1 |
|
|a Vranješ-Šoljan, Božena
|4 oth
|
981 |
|
|
|a GH01/1995
|p CRO
|r HRB1995
|
998 |
|
|
|n DCD
|c zvdo9802
|c rjkp9803
|
999 |
|
|
|a 1
|n 0000809
|
999 |
|
|
|a 2
|n 0000821
|
852 |
4 |
|
|j DCD-ZG-268/95
|
876 |
|
|
|e DCD
|a 268/1995
|
886 |
0 |
|
|2 unimarc
|b 10117iam0 2200433 450
|