Provjera teorije vidik-zaklon na primjeru gradskih parkova

„Teorija vidik-zaklon“ (Appleton, 1975) temelji se na pretpostavci da estetski doživljaj krajobraza odražava naše evolucijom određene preferencije ka staništima koja nam pružaju sigurnost. Teorijom se pretpostavlja kako će krajobraz koji omogućuje da promatramo (vidik) bez da budemo primijećeni (zak...

Full description

Permalink: http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:335096/Details
Matična publikacija: Socijalna ekologija
22 (2014), 3 ; str. 183-200
Glavni autori: Jelić, Margareta (-), Šeruga, Matea (Author), Mikloušić, Igor
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: Elektronička verzija članka (Hrčak)
Elektronička verzija članka (Darhiv)
LEADER 02709naa a2200277uu 4500
005 20150624170009.0
008 150109s2014 ci hrv|d
035 |a (CROSBI)711357 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Jelić, Margareta  |9 708 
245 1 0 |a Provjera teorije vidik-zaklon na primjeru gradskih parkova /  |c Jelić, Margareta ; Šeruga, Matea ; Mikloušić, Igor. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Application of Prospect-Refuge Theory to the Example of Urban Parks 
300 |a 183-200  |f str. 
363 |a 22  |b 3  |i 2014 
520 |a „Teorija vidik-zaklon“ (Appleton, 1975) temelji se na pretpostavci da estetski doživljaj krajobraza odražava naše evolucijom određene preferencije ka staništima koja nam pružaju sigurnost. Teorijom se pretpostavlja kako će krajobraz koji omogućuje da promatramo (vidik) bez da budemo primijećeni (zaklon) biti percipiran kao privlačniji, ugodniji i sigurniji. Cilj eksperimentalnog istraživanja bio je ispitati utječe li dodavanje komponenti vidika i zaklona pri oblikovanju otvorenih javnih prostora na percepciju privlačnosti i ugodnosti tih prostora. Za oblikovanje anketnog ispitivanja izabrana su dva javna prostora: park Bundek i park Maksimir. Anketni upitnik sastojao se od ukupno 10 vizualnih prikaza koji su bili modifi cirani na način da se svaki vizualni prikaz sastojao od tri fotografi je istog područja, a na svakoj od fotografi ja bila je naglašena jedna od komponenti (vidik, zaklon, vidik-zaklon). Anketiranje je provedeno putem interneta i socijalnih mreža a sudjelovalo je 263 sudionika. Sudionici su na pet prikaza preferirali prostore koji su sadržavali komponente vidik-zaklon, na četiri prostore s naglašenim zaklonom, a u jednom slučaju podjednako su preferirali opciju vidik-zaklon i opciju samo zaklon. Na temelju dobivenih rezultata u ovom istraživanju možemo zaključiti da su postavke teorije vidik-zaklon samo djelomično potvrđene. 
690 |a 5.06 
693 |a oblikovanje gradskih parkova, privlačnost javnih površina, teorija vidik-zaklon, uređenje krajobraza  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a design of urban parks, attractiveness of public spaces, prospect-refuge theory, landscape design  |l eng  |2 crosbi 
700 1 |a Šeruga, Matea  |4 aut 
700 1 |a Mikloušić, Igor  |4 aut 
773 0 |t Socijalna ekologija  |x 1330-0113  |g 22 (2014), 3 ; str. 183-200  |w ffzg.(HR-ZaFF)239129 
856 4 |u http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=175665  |y Elektronička verzija članka (Hrčak) 
856 4 |u http://darhiv.ffzg.unizg.hr/5530  |y Elektronička verzija članka (Darhiv) 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni - clanak 
962 |s 2-s2.0-84897472133 
999 |c 335096  |d 335093