Nemogući žanr. Kršćanstvo, bajke i mitologija u Pričama iz Davnine Ivane Brlić-Mažuranić
Zbirka pripovjedaka Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić, objavljena 1916. godine, inspirirana je slavenskom mitologijom, elementima bajke i normativnim snagama kršćanstva. Prepoznatljiv način korištenja fantastike i narodne mitologije koji koristi u svom opusu utjecali su na oblikovanje i popular...
| Permalink: | http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:319831/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
A tko to ide? Hrvatski prilozi XV. međunarodnom slavističkom kongresu Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada ; Hrvatsko filološko društvo, 2013. |
| Glavni autor: | Protrka Štimec, Marina (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02071naa a2200193uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 005 | 20150422101012.0 | ||
| 008 | 131121s2013 xx 1 hrv|d | ||
| 035 | |a (CROSBI)654048 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |9 648 |a Protrka Štimec, Marina | |
| 245 | 1 | 0 | |a Nemogući žanr. Kršćanstvo, bajke i mitologija u Pričama iz Davnine Ivane Brlić-Mažuranić / |c Protrka Štimec, Marina. |
| 773 | 0 | |a XV. međunarodni slavistički kongres (20-27. 08. 2013. ; Bjelorusija, Minsk) |t A tko to ide? Hrvatski prilozi XV. međunarodnom slavističkom kongresu |d Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada ; Hrvatsko filološko društvo, 2013. |n Turk, Marija ; Opašić, Maja |z 978-953-169-258-8 |g str. 255-262 | |
| 942 | |c POG | ||
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Impossible Genre. Christianity, Fairy Tales and Mitology in Ivana Brlić-Mažuranić's Croatian Tales of Long Ago. | |
| 300 | |a 255-262 |f str. | ||
| 520 | |a Zbirka pripovjedaka Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić, objavljena 1916. godine, inspirirana je slavenskom mitologijom, elementima bajke i normativnim snagama kršćanstva. Prepoznatljiv način korištenja fantastike i narodne mitologije koji koristi u svom opusu utjecali su na oblikovanje i popularizaciju njezina nadimka "hrvatski Andersen". Iako su usporedbe s H. C. Andersenom i J. R. R. Tolkienom otvorile prostor vrednovanju i zadobivanju kanonskog statusa ove hrvatske književnice, te u određenoj mjeri rasvijetlile važa mjesta njezina autorskog pisma, one su, kako je to već istaknuo Ivo Brlić, pohvalne ali izlišne. Naime, za razliku od Tolkiena i Andersena, Ivana Brlić-Mažuranić svijet svojih priča gradi na kršćanstvu kao vrijednosnom sustavu, obitelji kao osnovnom modelu društvenog ustroja i na roditeljstvu, posebice majčinskoj figuri kojoj dodjeljuje središnju ulogu u tako koncipiranom univerzumu. Kroz analizu strukture, ideologije i narativne semantike svih ovih elemenata, u ovom članku nudim njihovu interpretaciju unutar djela Ivane Brlić-Mažuranić | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.03 | ||
| 999 | |c 319831 |d 319828 | ||