|
|
|
|
| LEADER |
03369naa a2200265uu 4500 |
| 005 |
20141031120353.0 |
| 008 |
131111s2012 xx 1 hrv|d |
| 035 |
|
|
|a (CROSBI)617949
|
| 040 |
|
|
|a HR-ZaFF
|b hrv
|c HR-ZaFF
|e ppiak
|
| 100 |
1 |
|
|9 428
|a Mildner, Vesna
|
| 245 |
1 |
0 |
|a Kratkoročno pamćenje u djece urednoga i djece oštećenoga sluha /
|c Mildner, Vesna ; Dobrić, Arnalda ; Tomić, Diana.
|
| 246 |
3 |
|
|i Naslov na engleskom:
|a Short-term memory in children with normal hearing and children with hearing loss
|
| 300 |
|
|
|f str.
|
| 500 |
|
|
|a Sažetak dostupan u CROSBI-ju (Hrvatska znanstvena bibliografija)
|
| 520 |
|
|
|a Podaci o razlikama između slušno oštećenih osoba i onih urednoga sluha na zadacima kojima se istražuje kratkoročno pamćenje vrlo su raznoliki. S jedne strane, nađeno je da osobe urednoga sluha pamte više brojeva i riječi, imaju bolju fonološku svijest i slično (vidjeti pregled u Koo i sur., 2008). S druge strane, neki autori tvrde da upravo potreba razumijevanja govora u teškim uvjetima, tj. uz slušno oštećenje, poboljšava kapacitet pamćenja kako bi se nadoknadili gubici u obradi (npr., Lyxell i sur., 2003). U svakom slučaju, pokazalo se da rezultati ovise o načinu prezentacije podražaja (vidno ili slušno), svojstvima podražaja (npr. konkretne nasuprot apstraktnim imenicama), dobi i mnogim drugim čimbenicima. Cilj je ovoga rada bio istražiti kratkoročno pamćenje u djece oštećena sluha koja pohađaju osnovnu školu (od 6. do 9. razreda ; N = 18) i usporediti rezultate s onima kontrolne skupine djece urednoga sluha izjednačene po dobi i razredu. Primijenjeno je nekoliko zadataka zapamćivanja riječi koji su se razlikovali po brzini prezentacije podražaja, odnosno vremenu između dva podražaja (1, 1, 5 i 2 sekunde), i po uputi djeci prema kojoj su vidno prezentirane riječi tijekom prezentacije trebali u sebi ponavljati ili ne. Istraživanje je provedeno u dva navrata – prvi put bez ponavljanja, drugi put s ponavljanjem, u razmaku od nekoliko dana. Bilo je 12 različitih lista s po 12 riječi u svakoj (po 6 lista u svakom mjerenju). U svakoj listi pola se riječi odnosilo na apstrakne a pojmove a pola na konkretne. Kategorije odjeće, hrane, dijelova tijela, namještaja, članova obitelji, životinja, raspoloženja i čuvstava bile su jednako zastupljene u svim listama. Rezultati su pokazali da je jedina dosljedna razlika između djece oštećena sluha i djece urednoga sluha u zapamćivanju apstraktnih odnosno konkretnih imenica. Naime, djeca urednoga sluha uspijevala su se prisjetiti značajno više konkretnih od apstraktnih riječi (kao što se iz literature moglo i očekivati) dok u djece oštećena sluha te razlike nije bilo.
|
| 536 |
|
|
|a Projekt MZOS
|f 130-0000000-3096
|
| 546 |
|
|
|a HRV
|
| 690 |
|
|
|a 6.03
|
| 693 |
|
|
|a kratkoročno pamćenje, djeca oštećena sluha, djeca urednoga sluha, apstraktne imenice, konkretne imenice
|l hrv
|2 crosbi
|
| 693 |
|
|
|a short-term memory, children with hearing loss, children with normal hearing, abstract nouns, concrete nouns
|l eng
|2 crosbi
|
| 700 |
1 |
|
|9 423
|a Dobrić, Arnalda
|4 aut
|
| 700 |
1 |
|
|9 426
|a Tomić, Diana
|4 aut
|
| 773 |
0 |
|
|a Simpozij povodom 80. godine života prof. dr. sc. Marije Pozojević-Trivanović (15.12.2012. ; Zagreb, Hrvatska)
|
| 942 |
|
|
|c RZB
|u 2
|v Nista
|z Znanstveni - Predavanje - Sazetak
|t 3.15
|
| 999 |
|
|
|c 318241
|d 318239
|