Utjecaj i interpretacija tradicije u arhitekturi 17. i 18. stoljeća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj

Pozivanje na rješenja iz arhitektonske prošlosti najprisutnije je u 19. stoljeću i historicističkim interpretacijama građevina iz gotike, renesanse ili baroka. No ugledanje na građevine iz ranijih razdoblja imalo je velikog utjecaja i na arhitekturu 17. i 18. stoljeća. Ta pojava ranije je tumačena k...

Full description

Permalink: http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:317744/Details
Matična publikacija: Arhitekturna zgodovina 2
Ljubljana, Slovenija : Oddelek za umetnostno zgodovino Filozofsje fakultete Univerze v Ljubljani, 2011.
Glavni autor: Botica, Dubravka (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02985naa a2200181uu 4500
008 131111s2011 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)562274 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 452  |a Botica, Dubravka 
245 1 0 |a Utjecaj i interpretacija tradicije u arhitekturi 17. i 18. stoljeća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj /  |c Botica, Dubravka. 
773 0 |a Arhitekturna zgodovina. Med starim in novim (24.-26.11.2011. ; Ljubljna, Slovenija)  |t Arhitekturna zgodovina 2  |d Ljubljana, Slovenija : Oddelek za umetnostno zgodovino Filozofsje fakultete Univerze v Ljubljani, 2011.  |n Novak Klemenčič, Renata  |z 978-961-237-468-6  |g (2014), 40-49  |w ffzg.HR-ZaFF(327486) 
942 |c POG  |n 0 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Impact and interpretation of architecture tradition in 17th and 18th Century in northwestern Croatia 
300 |a 10-10  |f str. 
520 |a Pozivanje na rješenja iz arhitektonske prošlosti najprisutnije je u 19. stoljeću i historicističkim interpretacijama građevina iz gotike, renesanse ili baroka. No ugledanje na građevine iz ranijih razdoblja imalo je velikog utjecaja i na arhitekturu 17. i 18. stoljeća. Ta pojava ranije je tumačena kao „sklonost arhaizaciji“ (prema A. Horvat, Između gotike i baroka, 1975.), ali raširenost i složenost tih pojava zahtijevaju detaljnije razmatranje. Iz korpusa arhitekture 17. i 18. stoljeća sjeverozapadne Hrvatske u izlaganju će biti predstavljeni primjeri u kojima se utjecaj i interpretacija ranijih razdoblja manifestira u različitim rješenjima. Elementi gotike posebno su rašireni u sakralnoj arhitekturi 17. stoljeća, tzv. „gotika u baroku“ zastupljena je u čitavom srednjoeuropskom prostoru, a primjera za to nalazimo i u zagrebačkoj biskupiji. Zagrebačka katedrala posebno je zanimljiv primjer posezanja za rješenjima ranijih razdoblja, od portala koji ponavlja oblike romanike, svoda svetišta koji se obnavlja u gotičkom stilu do zvonika u oblicima renesanse. Uz ove pojave, posebno su zanimljivi primjeri utjecaja lokalne arhitekture, građevina koje su postale uzori za gradnju zbog svoje važnosti: tako zvonik zagrebačke katedrale postaje model za gradnju zvonika u čitavoj biskupiji na kraju 18. i početku 19. stoljeća, ili cilindrične kaptolske obrambene kula u novoj funkciji u 18. stoljeću koje ulaze u rječnik profane arhitekture razdoblja. Neke građevine se faksimilno obnavljaju, ponavljajući u potpunosti oblike ranije arhitekture, primjer dvorca Lukavec. Na temelju dokumenata i novih istraživanja moguće je interpretirati kontekst nastanka ovih djela, istražiti različite motivacije za posezanjem za starijim rješenjima, koje nisu samo odraz „sklonosti k arhaizaciji“. Uvidom u široki raspon ovih pojava jasnija se ocrtava izrazito pluralistička slika arhitekture 17. stoljeća, u nešto manjoj mjeri i18.stoljeća, koja je udaljena od uvriježenih predodžbi stilske povijesti arhitekture. 
546 |a HRV 
690 |a 6.05 
999 |c 317744  |d 317742