Europske i srednjoeuropske komponente u konstituiranju nacionalne povijesti umjetnosti: hrvatska umjetnost dvadesetih godina 20. stoljeća
Dvadesete godine 20. stoljeća predstavljaju iznimno intrigantno i važno vrijeme u kojemu se konstituira čitav niz posebnosti koji hrvatsku umjetnost čine prepoznatljivom u širem kontekstu. Njezin širi kontekst bio bi, prije svega, srednjoeuropski, a zatim i europski. Krajem Prvoga svjetskoga rata ar...
| Permalink: | http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:317517/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
3. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti. Knjiga sažetaka Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2010 |
| Glavni autor: | Maković, Zvonko (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02852naa a2200217uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131111s2010 xx 1 hrv|d | ||
| 035 | |a (CROSBI)548712 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |9 929 |a Maković, Zvonko | |
| 245 | 1 | 0 | |a Europske i srednjoeuropske komponente u konstituiranju nacionalne povijesti umjetnosti: hrvatska umjetnost dvadesetih godina 20. stoljeća / |c Maković, Zvonko. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a European and Central European Elements in the Constitution of National Art History: Croatian Art of 1920s | |
| 300 | |a 47-47 |f str. | ||
| 520 | |a Dvadesete godine 20. stoljeća predstavljaju iznimno intrigantno i važno vrijeme u kojemu se konstituira čitav niz posebnosti koji hrvatsku umjetnost čine prepoznatljivom u širem kontekstu. Njezin širi kontekst bio bi, prije svega, srednjoeuropski, a zatim i europski. Krajem Prvoga svjetskoga rata artikuliraju se jezički standardi koji hrvatsku lokalnu produkciju nastoje približiti matičnim zbivanjima jakih europskih središta. Vrlo često se takva približavanja čine putem posrednika, pri čemu je udio srednje Europe od iznimnoga značenja. Kao što je ranije bio München i Beč, sada je Prag jedna od važnih referencija u kojoj se artikuliraju mnoge vrijednosti iz kojih će se formirati modernizam, štoviše i radikalniji oblici modernizma koji već pripadaju području avangardi. Kao što ekspresionizam u Hrvatsku ne stiže direktnim utjecajima, već preko hibridnih verzija već prihvaćenih u drugim sredinama (Prag, Budimpešta...), tako je to i s dadom koja također na hrvatsku umjetničku scenu dolazi iz Praga. Isto će biti i s konstruktivizmom, zatim zakašnjelim verzijama kubizma. Čak i onda kada se nastoji otkriti lokalna posebnost, tzv. naš izraz, i tada je udio posrednika važan i nezaobilazan. Pod krinkom "naše" umjetnosti poseže se vrlo često za manje ili više apsolviranim jezičkim normama koje postoje u srodnim sredinama. Osnovna teza izlaganja je da bez čvrste povezanosti s bližim (srednjoeuropskim) i daljim (europskim) poticajima ne bi bilo ni onoga kompleksa koji hrvatsku dionicu u izabranome razdoblju, okvirno od kraja Prvoga svjetskoga rata pa do sredine tridesetih, čini posebnom i nedvojbeno iznimno zanimljivom. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130-1301080-1079 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.05 | ||
| 693 | |a modernizam, avangarda, Srednja Europa, "naš izraz" |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a modernism, avant-garde, Central Europe, "our expression" |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |a 3. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti (25-27.11.2010 ; Zagreb, Hrvatska) |t 3. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti. Knjiga sažetaka |d Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2010 |n Žmegač, Andrej |z 978-953-6106-85-1 |g str. 47-47 | |
| 942 | |c RZB |u 2 |v Nista |z Znanstveni - Predavanje - Sazetak |t 1.12 | ||
| 999 | |c 317517 |d 317515 | ||