Ekspresionizam u Hrvatskoj: strategije moderniteta

Ekspresionizam se u Hrvatskoj javlja relativno rano i to podjednako u književnosti, likovnim umjetnostima, kazalištu. Nekoliko časopisa koji izlaze, okvirno, između 1916. i 1921. pokazuju kako je recepcija ekspresionizma bila dobra, a niz važnih (njemačkih) časopisa koji su promovirali ovaj stil, bi...

Full description

Permalink: http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:316529/Details
Matična publikacija: Zagreb - München. Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu
Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2009.
Glavni autor: Maković, Zvonko (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03269naa a2200229uu 4500
008 131111s2009 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)443404 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 929  |a Maković, Zvonko 
245 1 0 |a Ekspresionizam u Hrvatskoj: strategije moderniteta /  |c Maković, Zvonko. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Expressionism in Croatia: Strategies of Modernity 
300 |a 18-19  |f str. 
520 |a Ekspresionizam se u Hrvatskoj javlja relativno rano i to podjednako u književnosti, likovnim umjetnostima, kazalištu. Nekoliko časopisa koji izlaze, okvirno, između 1916. i 1921. pokazuju kako je recepcija ekspresionizma bila dobra, a niz važnih (njemačkih) časopisa koji su promovirali ovaj stil, bili su u opticaju u Hrvatskoj od početka Prvoga svjetskog rata. Vrlo brzo javljaju se u domaćim časopisima napisi koji se kritički odnose prema brojnim zagovaračima ekspresionizma. Pojavom izložbi Hrvatskog proljetnog salona (1916) sve se jasnije uočavaju naznake ekspresionizma u likovnim umjetnostima, a puni procvat bit će nakon Prvoga svjetskog rata i trajat će nekoliko narednih godina. Utjecaji u Hrvatsku dolaze posredno: s jedne strane preko časopisa („Der Sturm“), a s druge preko Münchena, Beča i osobito Praga. U kinematografima se prikazuju njemački filmovi koji utječu na domaće kazalište, pa i slikarstvo. Štoviše, može se slobodno reći kako neposrednog uvida u umjetnost glavnih protagonista ekspresionizma, to će reći slikara grupe „Die Brücke“, nije bilo. Hrvatski slikari od izvora preuzimaju sekundarne elemente, i to često vrlo slobodno, što je i razumljivo, budući se ekespresionistički znakovi usvajaju s brojnih izvora. Nastaje neka vrst hibridnoga ekspresionizma koja je karakteristična ne samo za hrvatsku umjetnost, nego i onu koja potječe iz drugih rubnih područja: od češke i mađarske, do srpske, slovenske i talijanske. Za ekspresionizam u Hrvatskoj važna je bila 1921. godina kada nastaje niz reprezentativnih djela, ali i tekstova posvećenih ekspresionizmu. Također, iste te godine javljaju se sve brojniji kritički napisi te dolazi do postupnog gašenja dominantnih znakova stila. Jedna od osobina ekspresionizma u Hrvatskoj je i po prvi puta precizno formulirana svijest o modernitetu. Želja za drugačijim, za novim koje dolazi od drugoga radikalizirat će se osobito u praksi zenitizma, pokreta koji izrasta iz ekspresionizma. U ekspresionizmu se stoga može prepoznati početak artikuliranja strategije kojom se osvaja polje modernoga, drugačijega, to će reći anti-lokalnoga, ne-nacionalnoga, avangardnoga. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301080-1079 
546 |a HRV 
690 |a 6.05 
690 |a 6.06 
693 |a ekspresionizam, modernitet  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a expressionism, modernity  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |a Zagreb - München. Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu (22-23.10.2009. ; Zagreb, Hrvatska)  |t Zagreb - München. Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu  |d Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2009.  |n Irena Kraševac, Petar Prelog  |z 978-953-6106-83-7  |g str. 18-19 
942 |c RZB  |u 2  |v DomRecenzija  |z Znanstveni - Predavanje - Sazetak  |t 1.12 
999 |c 316529  |d 316527