Slika naslovnice

Pripovijedanje kao svjedočenje (p)o traumi: "Derviš i smrt" Meše Selimovića

Rad je podijeljen u četiri dijela u kojima se analiziraju pripovjedne strategije pripovjedača u romanu "Derviš i smrt" Meše Selimovića. U prvom dijelu rada analizira se pripovjedač koji s jedne strane koristi motta iz « Kur'ana» na početku svakog poglavlja kao performativne činove koj...

Full description

Permalink: http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:316215/Details
Matična publikacija: Interkulturni horizonti: južnoslavenske/evropske paradigme i srpska književnost
Kragujevac : FILUM: Filološko-umetnički fakultet Kragujevac, 2009
Glavni autor: Majić, Ivan, kroatist (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03405naa a2200229uu 4500
005 20170115202250.0
008 131111s2009 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)411834 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 815  |a Majić, Ivan,   |c kroatist 
245 1 0 |a Pripovijedanje kao svjedočenje (p)o traumi: "Derviš i smrt" Meše Selimovića /  |c Majić, Ivan. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Narration as a Testimony (Up)On Trauma: "Death and The Dervish" by Meša Selimović 
300 |a 235-256  |f str. 
520 |a Rad je podijeljen u četiri dijela u kojima se analiziraju pripovjedne strategije pripovjedača u romanu "Derviš i smrt" Meše Selimovića. U prvom dijelu rada analizira se pripovjedač koji s jedne strane koristi motta iz « Kur'ana» na početku svakog poglavlja kao performativne činove kojima jamči (obećava) jasan značenjski okvir, a s druge strane ukazuje na kolebljivu poziciju pisanja, budući da tekst postaje « šejtanski posao» koji iz njega « izvlači i ono što nije htio da kaže» . Ta se situacija dovodi u vezu s Lacanovim trijadnim konceptom Imaginarnog, Simboličkog i Realnog, pri čemu se dolaskom u jezik pripovjedni subjekt počinje doživljavati samo posredstvom Simboličkog poretka jezika kao Drugog. Realno se pak, kao « čudovišna jezgra u srži Simboličkog koja se ne može artikulitrati» (Lacan ; Žižek) pokazuje u odnosu prema traumi gubitka brata koji upravo kao Realni ostatak izvan pripovjednog okvira nikako ne može dobiti svoju Simboličku reprezentaciju unutar teksta romana. Time se oslobođa krivnja kao jedna od dominantnih preokupacija pripovjedača-lika Ahmeda Nurudina koja je posljedica nemogućnosti da se na polju Simboličkog, jezika, objasni traumatična praznina Realnog. Izdaja Hasana u romanu postaje posljedica neizdrživog stanja « pogleda mrtvog brata» koji iz njega prodire kao kao pogled Realnog. Drugim riječima, traumatični preostatak unutar Hasana te povezanost izgubljenog brata i Hasana (« Privrženost mrtvom bratu vratila mi je Hasanovo prijateljstvo» Derviš i smrt, str. 285) uzrokuje izdaju, a potom i krivnju kod glavnog lika, a kao potvrdu da se radi o traumatičnom djelovanju Realnog na postupke subjekta, vidimo kada se Lacanova metafora Realnog kao "rejet" (preostatak, izmetina) i pripovjedačev autorefleksivni iskaz « da je postao đubre» iznenađujuće podudaraju. Pripovijedanje time postaje svjedočenje kojemu nikako ne uspijeva da artikulira Realno traume dok se referencijalni okviri gube destabilizirajući odnos između autora, pripovjedača i lika. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-0000000-3473 
546 |a HRV 
690 |a 6.03 
693 |a Selimović, "Derviš i smrt", pripovijedanje, svjedočenje, trauma, Realno (Lacan), Simbolično (Lacan)  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Selimović, "Dervish and the Death", Narration, Testimony, Trauma, Real (Lacan), Symbolic (Lacan)  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |a Srpski jezik, književnost, umetnost: Interkulturni horizonti: Južnoslavenske/evropske paradigme i srpska književnost (31.10-1.11. 2008. ; Kragujevac, Srbija)  |t Interkulturni horizonti: južnoslavenske/evropske paradigme i srpska književnost  |d Kragujevac : FILUM: Filološko-umetnički fakultet Kragujevac, 2009  |n Bošković, Dragan  |z 978-86-85991-14-1  |g str. 235-256 
942 |c RZB  |u 2  |v Recenzija  |z Znanstveni - Predavanje - CijeliRad  |t 1.08 
999 |c 316215  |d 316213 

Slični primjerci