Što nas je naučio Vukovar?
U izlaganju će biti riječi o socijalnorekonstrukcijskim procesima u zajednici nakon rata i masovnog stradanja, na primjeru Vukovara. Izložit će se rezultati višegodišnjeg projekta Uloga pravde u socijalnoj rekonstrukciji zajednica u kojem je obuhvaćeno, koristeći multimetodološki pristup, preko 2000...
Permalink: | http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:314721/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Vrijednosti, odgovornosti i tolerancija u društvu koje se mijenja Osijek : Društvo psihologa Osijek, 2005 |
Glavni autor: | Čorkalo, Dinka (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 03004naa a2200217uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 131111s2005 xx 1 hrv|d | ||
035 | |a (CROSBI)208647 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |a Čorkalo, Dinka | |
245 | 1 | 0 | |a Što nas je naučio Vukovar? / |c Čorkalo, Dinka. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a What have we learned from Vukovar? | |
300 | |a 120 |f str. | ||
520 | |a U izlaganju će biti riječi o socijalnorekonstrukcijskim procesima u zajednici nakon rata i masovnog stradanja, na primjeru Vukovara. Izložit će se rezultati višegodišnjeg projekta Uloga pravde u socijalnoj rekonstrukciji zajednica u kojem je obuhvaćeno, koristeći multimetodološki pristup, preko 2000 ispitanika. Rezultati i rasprava o socijalnorekonstrukcijskim procesima zasnivat će se na opsežnoj dvogodišnjoj etnografskoj studiji života u Vukovaru nakon rata, ali će se koristiti i rezultati dobiveni drugim metodama: anketnim istraživanjem, fokusnim grupama, te intervjuima s građanima grada. Kombiniranje metoda i praćenje zajednice tijekom trogodišnjeg razdoblja omogućilo je oblikovanje valjane i pouzdane slike života zajednice nakon rata i njenog oporavka. Temeljna socijalna posljedica rata i masovnog stradanja građana nekada visoko integrirane sredine jest fenomen podijeljene zajednice. Podijeljena zajednica je zajednica (društvo) u kojoj postoji jedna temeljna crta podjele (etnička, kulturalna, religijska, klasna) koja zahvaća sve pore socijalnog života i tako oblikuje cjelokupnu socijalnu dinamiku zajednice. Proces rekonstrukcije zajednice odvija se obilježen etničkim markerom, s vrlo malo međusobnih kontakata između Hrvata i Srba kao dvije dominantne skupine. Podijeljenost zajednice očituje se ne samo u podijeljenosti među ljudima, nego je doveo i do redefiniranja urbanog prostora, koji se također etnički dijeli. Analizirat će se prisutnost etničkih markera i izložiti njihova funkcija u redefiniciji gradskog prostora i rekonstrukciji socijalnih identiteta. Unatoč podijeljenosti sredine i čvrste zatvorenosti dominantnih grupa, zamjetna je i pojava stvaranja supraidentiteta Vukovarca, građanina grada, koji nosi rekonstrukcijski potencijal uključivanja pripadnika obje grupe. Bit će navedeni i elaborirani faktori koji otežavaju proces socijalne rekonstrukcije, ali i oni koji pridonose oporavku potrganih društvenih odnosa. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 0130485 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 5.06 | ||
693 | |a socijalna rekonstrukcija zajednice nakon rata, etnički podijeljena zajednica, Vukovar |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a community social reconstruction, ethnically divided community, Vukovar |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |a 13. godišnja konferencija hrvatskih psihologa (12.-15.10. 2005. ; Osijek, Hrvatska) |t Vrijednosti, odgovornosti i tolerancija u društvu koje se mijenja |d Osijek : Društvo psihologa Osijek, 2005 |n Kolesarić, Vladimir |g str. 120 | |
942 | |c RZB |u 1 |v DomRecenzija |z Znanstveni - Pozvano - Sazetak | ||
999 | |c 314721 |d 314719 |