Što nas je naučio Vukovar?

U izlaganju će biti riječi o socijalnorekonstrukcijskim procesima u zajednici nakon rata i masovnog stradanja, na primjeru Vukovara. Izložit će se rezultati višegodišnjeg projekta Uloga pravde u socijalnoj rekonstrukciji zajednica u kojem je obuhvaćeno, koristeći multimetodološki pristup, preko 2000...

Full description

Permalink: http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:314721/Details
Matična publikacija: Vrijednosti, odgovornosti i tolerancija u društvu koje se mijenja
Osijek : Društvo psihologa Osijek, 2005
Glavni autor: Čorkalo, Dinka (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03004naa a2200217uu 4500
008 131111s2005 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)208647 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Čorkalo, Dinka 
245 1 0 |a Što nas je naučio Vukovar? /  |c Čorkalo, Dinka. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a What have we learned from Vukovar? 
300 |a 120  |f str. 
520 |a U izlaganju će biti riječi o socijalnorekonstrukcijskim procesima u zajednici nakon rata i masovnog stradanja, na primjeru Vukovara. Izložit će se rezultati višegodišnjeg projekta Uloga pravde u socijalnoj rekonstrukciji zajednica u kojem je obuhvaćeno, koristeći multimetodološki pristup, preko 2000 ispitanika. Rezultati i rasprava o socijalnorekonstrukcijskim procesima zasnivat će se na opsežnoj dvogodišnjoj etnografskoj studiji života u Vukovaru nakon rata, ali će se koristiti i rezultati dobiveni drugim metodama: anketnim istraživanjem, fokusnim grupama, te intervjuima s građanima grada. Kombiniranje metoda i praćenje zajednice tijekom trogodišnjeg razdoblja omogućilo je oblikovanje valjane i pouzdane slike života zajednice nakon rata i njenog oporavka. Temeljna socijalna posljedica rata i masovnog stradanja građana nekada visoko integrirane sredine jest fenomen podijeljene zajednice. Podijeljena zajednica je zajednica (društvo) u kojoj postoji jedna temeljna crta podjele (etnička, kulturalna, religijska, klasna) koja zahvaća sve pore socijalnog života i tako oblikuje cjelokupnu socijalnu dinamiku zajednice. Proces rekonstrukcije zajednice odvija se obilježen etničkim markerom, s vrlo malo međusobnih kontakata između Hrvata i Srba kao dvije dominantne skupine. Podijeljenost zajednice očituje se ne samo u podijeljenosti među ljudima, nego je doveo i do redefiniranja urbanog prostora, koji se također etnički dijeli. Analizirat će se prisutnost etničkih markera i izložiti njihova funkcija u redefiniciji gradskog prostora i rekonstrukciji socijalnih identiteta. Unatoč podijeljenosti sredine i čvrste zatvorenosti dominantnih grupa, zamjetna je i pojava stvaranja supraidentiteta Vukovarca, građanina grada, koji nosi rekonstrukcijski potencijal uključivanja pripadnika obje grupe. Bit će navedeni i elaborirani faktori koji otežavaju proces socijalne rekonstrukcije, ali i oni koji pridonose oporavku potrganih društvenih odnosa. 
536 |a Projekt MZOS  |f 0130485 
546 |a HRV 
690 |a 5.06 
693 |a socijalna rekonstrukcija zajednice nakon rata, etnički podijeljena zajednica, Vukovar  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a community social reconstruction, ethnically divided community, Vukovar  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |a 13. godišnja konferencija hrvatskih psihologa (12.-15.10. 2005. ; Osijek, Hrvatska)  |t Vrijednosti, odgovornosti i tolerancija u društvu koje se mijenja  |d Osijek : Društvo psihologa Osijek, 2005  |n Kolesarić, Vladimir  |g str. 120 
942 |c RZB  |u 1  |v DomRecenzija  |z Znanstveni - Pozvano - Sazetak 
999 |c 314721  |d 314719