Mjerimo li testovima sposobnosti i sociodemografske razlike

Od pojave prvih testova kognitivnih sposobnosti traju rasprave u kojoj mjeri su interindividualne razlike saturirane okolinskim faktorima (sociodemografskim obilježjima i materijalnim statusom), a koliko mjere stvarne razlike u razvijenosti intelekta. Na uzorku od 397 učenika osmih razreda osnovnih...

Full description

Permalink: http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:314440/Details
Matična publikacija: XVI. Dani Ramira Bujasa: sažeci priopćenja
Zagreb : Odsjek za psihologiju, 2003
Glavni autori: Ljubotina, Damir (-), Musa, Ana Marija (Author)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02939naa a2200229uu 4500
008 131111s2003 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)165374 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Ljubotina, Damir 
245 1 0 |a Mjerimo li testovima sposobnosti i sociodemografske razlike /  |c Ljubotina, Damir ; Musa, Ana Marija. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Are sociodemographic differences reflected in ability tests? 
300 |a 51  |f str. 
520 |a Od pojave prvih testova kognitivnih sposobnosti traju rasprave u kojoj mjeri su interindividualne razlike saturirane okolinskim faktorima (sociodemografskim obilježjima i materijalnim statusom), a koliko mjere stvarne razlike u razvijenosti intelekta. Na uzorku od 397 učenika osmih razreda osnovnih škola iz seoske sredine, malih gradova, te velikog grada (Zagreb) primijenjeni su testovi verbalne i neverbalne inteligencije, te test opće informiranosti. Ispitanici iz mjesta različite veličine značajno se razlikuju na sva tri testa (p<0, 001), a razlika ispitanika iz sela i velikog grada dostiže vrijednost jedne standardne devijacije. Rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza uz korištenje skupova prediktora koji opisuju okolinske uvjete (veličina mjesta, obrazovanje roditelja, materijalni status, dostupnost izvora informacija, dostupnost Interneta, veličina i sadržaj obiteljske knjižnice, pomoć članova obitelji pri učenju, te prethodno iskustvo s testovima sposobnosti). pokazuju da je navedenim skupom prediktora moguće objasniti 31% varijance u testovima verbalne i neverbalne inteligencije, te 38% varijance u testu opće informiranosti. Nakon parcijalizacije udjela okolinskih faktora na rezidualnim vrijednostima u tri korištena testa provedena je kanonička diskriminacijska analiza, koja još uvijek omogućuje statistički značajnu separaciju ispitanika iz mjesta različite veličine, pri čemu razlika na neverbalnom testu više nije statistički značajna. Rezultati ukazuju da klasični testovi sposobnosti i opće informiranosti u značajnoj mjeri preferiraju ispitanike iz većih mjesta, te boljeg socioekonomskog statusa. Definicija veličine mjesta preko broja stanovnika nije dovoljno precizna niti jednoznačna, što može dovesti do novih izvora pristranosti pri izradi testovnih normi i interpretaciji individualnih rezultata. 
536 |a Projekt MZOS  |f 0130401 
546 |a HRV 
690 |a 5.06 
693 |a testovi inteligencije, individualne razlike, socioekonomski status, učenici  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a inteligence tests, individual differences, socio-economic status, primary school students  |l eng  |2 crosbi 
700 1 |a Musa, Ana Marija  |4 aut 
773 0 |a XVI. Dani Ramira Bujasa (1-13.12.2003. ; Zagreb, Hrvatska)  |t XVI. Dani Ramira Bujasa: sažeci priopćenja  |d Zagreb : Odsjek za psihologiju, 2003  |g str. 51 
942 |c RZB  |u 1  |v DomRecenzija  |z Znanstveni - Predavanje - Sazetak 
999 |c 314440  |d 314438