Gen-tehnologija: rješenje ili problem?
U radu se iznosi dio rezultata istraživanja stavova prema genskom inženjerstvu (GI), provedenoga 1997. godine na uzorku (N=685) studenata Sveučilišta u Zagrebu. Važnost GI procjenjuje se umjerenom (važnija područja znanstvena istraživanja: zaštita okoliša, liječenja SIDA-e; podjednako važna: računal...
| Permalink: | http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:313551/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Bioetika. Etička iskušenja znanosti i društva Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo i Zavod za sociologiju FF-a, 1998 |
| Glavni autor: | Kufrin, Krešimir (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02958naa a2200217uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131111s1998 xx 1 hrv|d | ||
| 035 | |a (CROSBI)28251 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |a Kufrin, Krešimir | |
| 245 | 1 | 0 | |a Gen-tehnologija: rješenje ili problem? / |c Kufrin, Krešimir. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Gen-Technology: A Solution or a Problem? | |
| 300 | |a 167-199 |f str. | ||
| 520 | |a U radu se iznosi dio rezultata istraživanja stavova prema genskom inženjerstvu (GI), provedenoga 1997. godine na uzorku (N=685) studenata Sveučilišta u Zagrebu. Važnost GI procjenjuje se umjerenom (važnija područja znanstvena istraživanja: zaštita okoliša, liječenja SIDA-e; podjednako važna: računalna tehnologija, nuklearna energija, genska terapija; manje važna: oplodnja in vitro, biotehnologija, pesticidi) U odnosu na opasnosti negativnih učinaka i zlouporabe, GI se percipira kao visokorizična tehnologija; samo nuklearna tehnologija procjenjuje se rizičnijom. Primjena GI na ljudima prihvatljiva je jedino zbog otkrivanja i liječenja genetskih poremećaja i bolesti, dok se eugenika odbacuje. Transfer ljudskih gena na životinje neprihvatljiv je za veliku većinu ispitanika. Transfer gena sa životinja na biljke također se percipira uglavnom negativno, dok je transfer životinja-životinja i biljka-biljka nešto prihvatljiviji - više je pristalica no protivnika takve intervencije. U odnosu na osobno prihvaćanje GI proizvoda utvrđeno je sljedeće: kada je riječ o prehrambenim proizvodima životinjskoga i biljnoga podrijetla te o lijekovima, veći je udio onih koji ih ne bi koristili ni po koju cijenu no udio onih koji bi te proizvode koristili bez bojazni. Još je veći udio onih koji načelno ne odbijaju uporabu tih proizvoda, ali uz njih vežu određene bojazni. Što se tiče povjerenja u informacije iz različitih izvora, najveće povjerenje iskazuje se liječnicima, sveučilišnim profesorima ne environmentalističkim udrugama, a najmanje ministru trgovine gen-tech kompanijama te premijeru. Ispitanici iskazuju aktivna odnos prema rizicima genske tehnologije i ukazuju na potrebu boljega informiranja o toj problematici. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130700 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 5.05 | ||
| 693 | |a genska tehnologija, izvori informiranja o genskoj tehnologiji, odnos prema genskoj tehnologiji, povjerenje u autoritete, prihvatljivost genske tehnologije, rizici genske tehnologije |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a coping strategies, gen-technology, gen-technology risks, sources of information on gen-technology, trust in authorities |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |a Bioetika. Etička iskušenja znanosti i društva (17.10.1997. ; Zagreb, Hrvatska) |t Bioetika. Etička iskušenja znanosti i društva |d Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo i Zavod za sociologiju FF-a, 1998 |n Cifrić, Ivan |g str. 167-199 | |
| 942 | |c RZB |u 1 |v DomRecenzija |z Znanstveni - Predavanje - CijeliRad | ||
| 999 | |c 313551 |d 313549 | ||