Značenje i recepcija zagrebačke izložbe Käthe Kollwitz

Samostalna izložba njemačke grafičarke Käthe Kollwitz održala se u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu u svibnju 1936., a organizirao ju je Klub likovnih umjetnica i Alexander von der Becke, berlinski zastupnik i nakladnik umjetnice. Iako izložba za hrvatsku umjetnost nije imala formativni značaj poput...

Full description

Permalink: http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:313317/Details
Matična publikacija: Zbornik 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti
Žmegač, Andrej
Glavni autor: Magaš Bilandžić, Lovorka (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02610naa a2200229uu 4500
008 131111s2013 xx hrv|d
020 |a 978953-6106-99-8 
035 |a (CROSBI)636646 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 1055  |a Magaš Bilandžić, Lovorka 
245 1 0 |a Značenje i recepcija zagrebačke izložbe Käthe Kollwitz /  |c Magaš, Lovorka. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a The Significance of the Exhibition of Käthe Kollwitz in Zagreb 
300 |a 277-284  |f str. 
520 |a Samostalna izložba njemačke grafičarke Käthe Kollwitz održala se u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu u svibnju 1936., a organizirao ju je Klub likovnih umjetnica i Alexander von der Becke, berlinski zastupnik i nakladnik umjetnice. Iako izložba za hrvatsku umjetnost nije imala formativni značaj poput četiri godine ranije održane izložbe Georgea Grosza u mnogočemu je zanimljiva u kontekstu onodobne kulturne, društvene i političke situacije. Rad Käthe Kollwitz bio je dobro poznat i cijenjen u Kraljevini Jugoslaviji i prije zagrebačke izložbe. Smatrali su je jednom od najznačajnijih socijalno angažiranih umjetnica, a grafike su joj redovito objavljivane na stranicama lijevo orijentiranih časopisa. Zagrebačka izložba bila je retrospektivnog karaktera i prodajna, a sa stotinjak izloženih djela pružila je dobar uvid u cjelokupni grafički opus umjetnice nastao od 1890-ih do 1930-ih. Iako se radilo o reprezentativnoj međunarodnoj izložbi bila je marginalizirana u medijima i bojkotirana od strane državnih krugova. Takvom tretmanu izložbe pridonio je nepovoljan položaj umjetnice u Njemačkoj u kojemu se našla zbog svojih političkih stavova nakon dolaska nacionalsocijalista na vlast, ali i sve jači politički pritisci i represija koja je vladala u Kraljevini Jugoslaviji. Članak razmatra uvjete organiziranja izložbe, značaj koji je imala u djelovanju Kluba likovnih umjetnica, a posebna pažnja posvećena je recepciji izložbe i njezinoj vezi s ostalim događajima ideološkog predznaka koji su obilježili hrvatsku likovnu scenu u prvoj polovici 1930-ih. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301080-1079 
546 |a HRV 
690 |a 6.05 
693 |a Käthe Kollwitz, Klub likovnih umjetnica, izložba, međuratni period  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Käthe Kollwitz, Klub likovnih umjetnica, exhibition, interwar period  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Zbornik 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti  |d Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2013  |n Žmegač, Andrej  |z 978-953-6106-99-8  |g str. 277-284 
942 |c RZB  |t 1.08  |u 2  |z Znanstveni 
999 |c 313317  |d 313315