Značenje i recepcija zagrebačke izložbe Käthe Kollwitz
Samostalna izložba njemačke grafičarke Käthe Kollwitz održala se u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu u svibnju 1936., a organizirao ju je Klub likovnih umjetnica i Alexander von der Becke, berlinski zastupnik i nakladnik umjetnice. Iako izložba za hrvatsku umjetnost nije imala formativni značaj poput...
Permalink: | http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:313317/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Zbornik 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti Žmegač, Andrej |
Glavni autor: | Magaš Bilandžić, Lovorka (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 02610naa a2200229uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 131111s2013 xx hrv|d | ||
020 | |a 978953-6106-99-8 | ||
035 | |a (CROSBI)636646 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |9 1055 |a Magaš Bilandžić, Lovorka | |
245 | 1 | 0 | |a Značenje i recepcija zagrebačke izložbe Käthe Kollwitz / |c Magaš, Lovorka. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a The Significance of the Exhibition of Käthe Kollwitz in Zagreb | |
300 | |a 277-284 |f str. | ||
520 | |a Samostalna izložba njemačke grafičarke Käthe Kollwitz održala se u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu u svibnju 1936., a organizirao ju je Klub likovnih umjetnica i Alexander von der Becke, berlinski zastupnik i nakladnik umjetnice. Iako izložba za hrvatsku umjetnost nije imala formativni značaj poput četiri godine ranije održane izložbe Georgea Grosza u mnogočemu je zanimljiva u kontekstu onodobne kulturne, društvene i političke situacije. Rad Käthe Kollwitz bio je dobro poznat i cijenjen u Kraljevini Jugoslaviji i prije zagrebačke izložbe. Smatrali su je jednom od najznačajnijih socijalno angažiranih umjetnica, a grafike su joj redovito objavljivane na stranicama lijevo orijentiranih časopisa. Zagrebačka izložba bila je retrospektivnog karaktera i prodajna, a sa stotinjak izloženih djela pružila je dobar uvid u cjelokupni grafički opus umjetnice nastao od 1890-ih do 1930-ih. Iako se radilo o reprezentativnoj međunarodnoj izložbi bila je marginalizirana u medijima i bojkotirana od strane državnih krugova. Takvom tretmanu izložbe pridonio je nepovoljan položaj umjetnice u Njemačkoj u kojemu se našla zbog svojih političkih stavova nakon dolaska nacionalsocijalista na vlast, ali i sve jači politički pritisci i represija koja je vladala u Kraljevini Jugoslaviji. Članak razmatra uvjete organiziranja izložbe, značaj koji je imala u djelovanju Kluba likovnih umjetnica, a posebna pažnja posvećena je recepciji izložbe i njezinoj vezi s ostalim događajima ideološkog predznaka koji su obilježili hrvatsku likovnu scenu u prvoj polovici 1930-ih. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 130-1301080-1079 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 6.05 | ||
693 | |a Käthe Kollwitz, Klub likovnih umjetnica, izložba, međuratni period |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a Käthe Kollwitz, Klub likovnih umjetnica, exhibition, interwar period |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |t Zbornik 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti |d Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2013 |n Žmegač, Andrej |z 978-953-6106-99-8 |g str. 277-284 | |
942 | |c RZB |t 1.08 |u 2 |z Znanstveni | ||
999 | |c 313317 |d 313315 |