Schmidt-Bolléova obnova crkve u drugoj polovici 19. stoljeća

Svoj današnji izgled crkva sv. Marka uvelike duguje restauraciji izvedenoj u drugoj polovini 19. stoljeća. Prve ideje o potrebi obnove crkve rađaju se 1860-ih, kada tadašnji župnik župe svetog Marka Stjepan Pogledić naručuje projekt kod zagrebačkog arhitekta Franje Kleina. Nevoljkost zagrebačkog Gra...

Full description

Permalink: http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:313296/Details
Matična publikacija: Crkva sv. Marka u Zagrebu: arhitektura, povijest, obnova
256
Glavni autor: Damjanović, Dragan (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03260naa a2200241uu 4500
008 131111s2013 xx hrv|d
020 |a 978953-7389-13-0 
035 |a (CROSBI)632106 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 324  |a Damjanović, Dragan 
245 1 0 |a Schmidt-Bolléova obnova crkve u drugoj polovici 19. stoljeća /  |c Damjanović, Dragan. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Schmidt-Bollé‘s Renovation of the Church in the Second Half of the 19th Century 
300 |a 63-96  |f str. 
520 |a Svoj današnji izgled crkva sv. Marka uvelike duguje restauraciji izvedenoj u drugoj polovini 19. stoljeća. Prve ideje o potrebi obnove crkve rađaju se 1860-ih, kada tadašnji župnik župe svetog Marka Stjepan Pogledić naručuje projekt kod zagrebačkog arhitekta Franje Kleina. Nevoljkost zagrebačkog Gradskog poglavarstva, patrona crkve, da dodijeli pomoć za restauraciju, dovela je do odustajanja od Kleinova projekta 1870. Dio gradskih zastupnika u međuvremenu se počeo zalagati za uklanjanje postojeće crkve i gradnju nove, protiv čega su ustali istaknuti hrvatski povjesničari i intelektualci poput Ivana Kukuljevića Sakcinskog i biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Strossmayer je u suradnji sa zagrebačkim kanonikom Franjom Rački inicirao naručivanje novoga projekta za restauraciju svetog Marka kod bečkog arhitekta Friedricha Schmidta, u to vrijeme najcjenjenijega restauratora srednjovjekovnih spomenika u Austro-ugarskoj Monarhiji. Projekt je izrađen 1875., a nakon što ga je odobrilo Gradsko poglavarstvo, konačno se 1876. započelo s izvedbom radova. Schmidt je uklonio većinu baroknih dodataka crkvi: veći dio zapadnog pročelja, oltare i ostalu unutrašnju opremu, zatim kapelu Svetog Fabijana, većim je djelom gotizirao i oblike svih prozora na brodu i svetištu, a crkvu je pokrio raskošnim polikromnim glaziranim crijepom s velikim grbovima Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i grada Zagreba. Zbog nedostatka sredstava restauracija nije zahvatila toranj te južno pročelje. Zagrebački potres 9. studenog 1880. usporio je izvedbu restauracije tako da je ona konačno dovršena tek u listopadu 1882. Od kraja 1876. ili početka 1877. glavni je Schmidtov pomagač na restauraciji Markove crkve njegov učenik Herman Bollé, kasnije najvažniji arhitekt neogotike u Hrvatskoj. Po Bolléovim će projektima biti izvedena nova neogotička unutrašnja oprema (oltari, orgulje, klupe, lusteri, oslik, kandelabri, vitraji). 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301080-1079 
546 |a HRV 
690 |a 2.01 
690 |a 6.05 
693 |a arhitektura, Zagreb, crkva sv. Marka, 19. stoljeće, historicizam, neogotika, restauracija, Friedrich Schmidt, Herman Bollé, Franjo Klein, Ivan Kukuljević, Josip Juraj Strossmayer, Franjo Rački  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a architecture, Zagreb, Church of St. Mark, 19th century, historicism, neo-gothic, restoration, Friedrich Schmidt, Herman Bollé, Franjo Klein, Ivan Kukuljević, Josip Juraj Strossmayer, Franjo Rački  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Crkva sv. Marka u Zagrebu: arhitektura, povijest, obnova  |d Zagreb : Hrvatski restauratorski zavod, 2013  |h 256  |n Puhmajer, Petar  |z 978-953-7389-13-0  |g str. 63-96 
942 |c POG  |t 1.16.1  |u 1  |z Znanstveni 
999 |c 313296  |d 313294