Revitalizacija grafičkog medija - grafika izlazi iz sjene
Tekst govori o hrvatskoj ekspresionističkoj grafici, njezinom razvoju i značaju u kontekstu hrvatske međuratne umjetnosti. Grafika zauzima važno mjesto u kompleksu ekspresionističkih strujanja koja su obilježila europsku i hrvatsku umjetnost u prvim desetljećima 20. stoljeća, te dovela do afirmacije...
| Permalink: | http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:312831/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Strast i bunt - ekspresionizam u Hrvatskoj 200 |
| Glavni autor: | Magaš Bilandžić, Lovorka (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 03485naa a2200241uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131111s2011 xx hrv|d | ||
| 020 | |a 978953-271-052-6 | ||
| 035 | |a (CROSBI)542286 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |9 1055 |a Magaš Bilandžić, Lovorka | |
| 245 | 1 | 0 | |a Revitalizacija grafičkog medija - grafika izlazi iz sjene / |c Magaš, Lovorka. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Revitalisation of the Graphic Medium | |
| 300 | |a 36-47 |f str. | ||
| 500 | |a Izložba | ||
| 520 | |a Tekst govori o hrvatskoj ekspresionističkoj grafici, njezinom razvoju i značaju u kontekstu hrvatske međuratne umjetnosti. Grafika zauzima važno mjesto u kompleksu ekspresionističkih strujanja koja su obilježila europsku i hrvatsku umjetnost u prvim desetljećima 20. stoljeća, te dovela do afirmacije medija u odnosu na slikarstvo i kiparstvo. Hrvatska ekspresionistička grafika nije se formirala pod izravnim utjecajem njemačke umjetnosti i dresdenske grupe Die Brücke već je do prihvaćanja novih vizualnih obrazaca došlo posrednim putem i iz sekundarnih izvora. Predstavnici tzv. praške četvorke Marijan Trepše, Vilko Gecan i Milivoj Uzelac nova su stremljenja upoznali tijekom školovanja u inozemstvu, preko strane literature i avangardnih časopisa (Waldenova "Der Sturma") te zahvaljujući ostalim vizualnim medijima poput njemačkoga ekspresionističkog filma i scenografije, a ključnu ulogu u oblikovanju njihove inačice ekspresionizma imala je domaća likovna tradicija i djelo Miroslava Kraljevića. Grafika puni uzlet doživljava između 1919. i 1921. s najmlađom generacijom umjetnika (Trepše, Gecan, Uzelac) i u sklopu "Proljetnog salona", iako se naznake novoga javljaju već u radovima Miroslava Kraljevića i Ljube Babića. Temeljne sižejne, morfološke i stilske odrednice hrvatske ekspresionističke grafike su narativnost i brojni motivi koji deriviraju iz književnosti ili prikazuju povišena emocionalna i psihička stanja (Trepše), konstruiranje prostora scene, dinamičnih svjetlosnih kontrasta i mračne atmosfere po uzoru na njemački ekspresionistički film (Gecan, Glumac), deformiranje anatomskih detalja i fizionomija radi ostvarivanja jače dramatičnosti prizora te učestalo korištenje tehnika dubokog i plošnog tiska. Posebno je značajan opus Marijana Trepšea koji je bio i školovani grafičar, dok su ostali umjetnici (Uzelac, Kolombar, Tartaglia itd.) povremeno koristili grafičke tehnike. Kraj drugog i početak trećeg desetljeća obilježeni su i pojačanim interesom za grafiku koji se manifestirao na brojnim razinama – organiziraju se izložbe domaćih i inozemnih grafičara, izdaju časopisi ("Grafička umetnost", 1919-21.) te grafičke mape u kojima se promovira ekspresionistički oblikovni vokabular ("Mapa Proljetnog salona", 1920. ; Gecanovo "Ropstvo u Siciliji", 1921.). | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130-1301080-1079 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.05 | ||
| 693 | |a ekspresionizam, grafika, Proljetni salon, Miroslav Kraljević, Ljubo Babić, Marijan Trepše, Vilko Gecan, Milivoj Uzelac, Sergije Glumac |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a expressionism, graphic art, The Spring Salon, Miroslav Kraljević, Ljubo Babić, Marijan Trepše, Vilko Gecan, Milivoj Uzelac, Sergije Glumac |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t Strast i bunt - ekspresionizam u Hrvatskoj |d Zagreb : Galerija Klovićevi dvori, 2011 |h 200 |n Maković, Zvonko |z 978-953-271-052-6 |g str. 36-47 | |
| 942 | |c POG |t 1.16.1 |u 2 |z Znanstveni | ||
| 999 | |c 312831 |d 312829 | ||