Stavovi učenika, roditelja i nastavnika prema školovanju: Što se promijenilo tijekom šest godina u Vukovaru?

Godine 2007. navršilo se 10 godina od Erdutskog sporazuma, kojim je, između ostalog, regulirano pravo srpske manjine u hrvatskom Podunavlju na poseban oblik školovanja. On je u praksi razdvojio djecu prema etničkom principu u nastavu na hrvatskom i nastavu na srpskom jeziku i pismu, onemogućavajući...

Full description

Permalink: http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:307846/Details
Matična publikacija: Migracijske i etničke teme
24 (2008), 3 ; str. 189-216
Glavni autori: Čorkalo Biruški, Dinka (-), Ajduković, Dean (Author)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: Elektronička verzija članka
LEADER 02907naa a2200277uu 4500
005 20150617170508.0
008 131105s2008 xx hrv|d
022 |a 1333-2546 
035 |a (CROSBI)399483 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 395  |a Čorkalo Biruški, Dinka 
245 1 0 |a Stavovi učenika, roditelja i nastavnika prema školovanju: Što se promijenilo tijekom šest godina u Vukovaru? /  |c Čorkalo Biruški, Dinka ; Ajduković, Dean. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Attitudes towards schooling among pupils, parents and teachers: What has changed over the six years in Vukovar? 
300 |a 189-216  |f str. 
363 |a 24  |b 3  |i 2008 
520 |a Godine 2007. navršilo se 10 godina od Erdutskog sporazuma, kojim je, između ostalog, regulirano pravo srpske manjine u hrvatskom Podunavlju na poseban oblik školovanja. On je u praksi razdvojio djecu prema etničkom principu u nastavu na hrvatskom i nastavu na srpskom jeziku i pismu, onemogućavajući djeci međuetnički kontakt i u sredini koja im je najprirodnija – školi. S druge strane, izvanškolski kontakt djece u zajednici koja se nakon rata počela razvijati kao podijeljena zajednica se ne ohrabruje. Cilj ovoga rada jest usporediti stavove prema nekim aspektima školovanja u Vukovaru koje smo ispitali 2001. i 2007. godine. U prvom ispitivanju sudjelovalo je 718 učenika 6. i 8. razreda osnovne škole, te 2. razreda srednje škola u nastavi na hrvatskom i u nastavi na srpskom jeziku, 953 njihova roditelja, te 113 nastavnika nacionalne grupe predmeta. U drugom ispitivanju sudjelovalo je 703 učenika istoga uzrasta, uz dodani uzorak učenika 1. razreda srednji škola, 849 roditelja, te 88 nastavnika. Ispitani su stavovi prema školskoj integraciji, socijalnoj integraciji djece izvan škole, multikulturnosti i asimilaciji manjina, te prema tri mogućnosti obrazovanja manjina u Republici Hrvatskoj. Rezultati pokazuju blago ali konzistentno i statistički značajno približavanje stavova većine i manjine o pojedinim aspektima školovanja i izvanškolskim odnosima tijekom razdoblja od šest godina. U radu se raspravljaju implikacije odvojenog školovanja djece u Vukovaru na sadašnje i buduće međuetničke odnose u zajednici. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301422-1418 
546 |a HRV 
690 |a 5.06 
693 |a stavovi prema školovanju, obrazovanje manjina, međuetnički odnosi, Erdutski sporazum, srpska manjina, Vukovar  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a attitudes towards schooling, minority education, interethnic relations, the Erdut agreement, Serbian minority, Vukovar  |l eng  |2 crosbi 
700 1 |9 396  |a Ajduković, Dean  |4 aut 
773 0 |t Migracijske i etničke teme  |x 1333-2546  |g 24 (2008), 3 ; str. 189-216  |w ffzg.(HR-ZaFF)239134 
856 4 |u http://hrcak.srce.hr/30719?lang=en  |y Elektronička verzija članka 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 307846  |d 307844