Trajnost povratka kao fizički i sintetički indikator održivosti, primjer srpskih povratnika u Hrvatsku

Tradicionalno shvaćanje povratka izbjeglica kao jednokratnog i konačnog čina u novije je vrijeme izloženo oštrim kritikama teoretičara i istraživača migracija i izbjeglištva. Čini se da je u kratko vrijeme prevladalo shvaćanje da je povratak složen, dugotrajan, pa i višesmjeran proces, koji u svakoj...

Full description

Permalink: http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:307535/Details
Matična publikacija: Dve domovini - Two homlands
27 (2008), str. 109-124
Glavni autori: Mesić, Milan, sociolog (-), Bagić, Dragan (Author)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: http://bib.irb.hr/datoteka/365395.Izbjeglice_i_azilanti.jpg
LEADER 02908naa a2200289uu 4500
005 20131224065728.0
008 131105s2008 xx hrv|d
022 |a 0353-6777 
035 |a (CROSBI)365395 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 587  |a Mesić, Milan,   |c sociolog 
245 1 0 |a Trajnost povratka kao fizički i sintetički indikator održivosti, primjer srpskih povratnika u Hrvatsku /  |c Mesić, Milan ; Bagić, Dragan. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Return Durability as a Physical and Synthetical Indicator of Sustainability - Example of the Serb Returnees in Croatia 
300 |a 109-124  |f str. 
363 |a 27  |i 2008 
520 |a Tradicionalno shvaćanje povratka izbjeglica kao jednokratnog i konačnog čina u novije je vrijeme izloženo oštrim kritikama teoretičara i istraživača migracija i izbjeglištva. Čini se da je u kratko vrijeme prevladalo shvaćanje da je povratak složen, dugotrajan, pa i višesmjeran proces, koji u svakoj fazi može postati reverzibilan. Praćenja povratnika ubrzo su 'otkrila' da mnogi od njih, prije ili kasnije odlaze u nove migracije. Zaključeno je da nije dovoljno da povratnici jednom pređu granicu svoje domovine u povratnom smjeru, nego da povratak treba biti uspješan odnosno održiv. Pokazalo se, međutim, da održivost povratka nije lako odrediti, a osobito 'mjeriti'. Najjednostavnije 'održivost' se određuje izostankom ponovne migracije nakon povratka. U svom empirijskom istraživanju održivosti povratka srpskih izbjeglica u Hrvatsku autori su konceptualizirali i operacionalizirali čak sedam aspekata održivosti povratka: trajnost, sigurnost, socio-demografska struktura povratnika, društveno-ekonomski uvjeti, izbjegličko iskustvo, povratnička (manjinska)prava, te subjektivne ocjene uvjeta. Ovdje skraćeno iznose rezultate vezane uz prvu dimenziju povratka. Oni potvrđuju dosadašnje spoznaje i očekivanja da veliki dio registriranih povratnika zapravo na adresama koje su prijavili. Na kraju ističe se potreba diferenciranog shvaćanja izbjeglica i povratnika, da bi se bolje mogli razumjeti povratnički procesi. Stoga je predložena tipologija povratnika: A) bezuvjetni trajni ; B) uvjetni trajni ; C) polupovratnici ili transgranični (transnacionalni) ; D) neformalni povratnici ; E) formalni ili kvazi-povratnici. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301180-1188 
546 |a HRV 
690 |a 5.03 
690 |a 5.05 
693 |a izbjeglice, povratnici, Srbi, hrvatska, održivost povratka, tipovi povratnika  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a refugees, returnees, Serbs, Croatia, return sustainability, types of returnees  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Dve domovini - Two homlands  |x 0353-6777  |g 27 (2008), str. 109-124 
700 1 |9 542  |a Bagić, Dragan  |4 aut 
856 |u http://bib.irb.hr/datoteka/365395.Izbjeglice_i_azilanti.jpg 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 307535  |d 307533