Valorizacija ženskog. Rodni aspekti odnosa spram okoliša

Ekofeministički diskurs bitnim dijelom izrasta iz kritike zapadne znanosti te propitivanja svih aspekata veza žena – priroda. Feministkinje su analizirale modernu znanost kao verziju patrijarhalnog mita, navodne vrijednosne neutralnosti, nepristranosti, objektivnosti, čiste znanosti i nevi...

Full description

Permalink: http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:306903/Details
Matična publikacija: Socijalna ekologija
15 (2006.), 4 ; str. 339-355
Glavni autori: Galić, Branka (-), Geiger, Marija (Author)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Online pristup: http://bib.irb.hr/datoteka/289683.Valorizacija_zenskog2.doc
LEADER 02448naa a2200265uu 4500
008 131105s2006 xx hrv|d
022 |a 1330-0113 
035 |a (CROSBI)289683 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Galić, Branka 
245 1 0 |a Valorizacija ženskog. Rodni aspekti odnosa spram okoliša /  |c Galić, Branka ; Geiger, Marija. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a The Valorization of the Feminine. Gender Aspects of our Relations towards Surroundings. 
300 |a 339-355  |f str. 
363 |a 15  |b 4  |i 2006. 
520 |a Ekofeministički diskurs bitnim dijelom izrasta iz kritike zapadne znanosti te propitivanja svih aspekata veza žena – priroda. Feministkinje su analizirale modernu znanost kao verziju patrijarhalnog mita, navodne vrijednosne neutralnosti, nepristranosti, objektivnosti, čiste znanosti i nevinosti uglavnom muških praktičara. Jedan od ciljeva ekofeminističke znanosti, za razliku od toga, jest pokazati kako su današnje znanosti i tehnologije fundamentalno militantne. Drastičnu destrukciju vitalnih veza između samoodržavajućih živućih sistema na Zemlji takvo znanje ne može opravdati. Kritičarke, ponajprije ekofeministkinje, zahtijevaju razvrgavanje problematičnog braka između znanja i sile, što postavljaju kao imperativ održivosti. Usprkos činjenici da loše strategije razvoja utemeljene na zapadnoj “ neutralnoj” znanosti rastaču autohtono znanje (indigenous knowledge) održive ekološke zajednice, žene iz tih zajednica još uvijek ulažu svoja iskustva, izvore i dnevne prakse u nanovom promišljanju ili otkrivanju toga znanja, naročito u Trećem svijetu. Budući da su žene Trećeg svijeta i priroda povezane na kreativne načine održavanja života, onda je i razvoj Trećeg svijeta dugoročno ekofeministički projekt. 
536 |a Projekt MZOS  |f 0194203 
546 |a HRV 
690 |a 5.05 
693 |a ekofeminizam, kultura, okoliš, priroda, razvojni projekti, rod, rodna podjela rada, znanost, žensko znanje  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a eco-feminism, culture, surroundings, nature, projects of development, gender, gender classification of work, science, woman knowledge  |l eng  |2 crosbi 
700 1 |a Geiger, Marija  |4 aut 
773 0 |t Socijalna ekologija  |x 1330-0113  |g 15 (2006.), 4 ; str. 339-355 
856 |u http://bib.irb.hr/datoteka/289683.Valorizacija_zenskog2.doc 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 1  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 306903  |d 306901