Armiranobetonski most preko Velikog Struga kod Bročica, 1915.-1916
Most na Velikom Strugu najveći je armiranobetonski most sagrađen u Hrvatskoj prije raspada Austro – Ugarske monarhije. Ukupne dužine otvora od stotinu metara i u svjetskom je kontekstu u tome trenutku rijetkost. Sveukupno do svršetka prvog svjetskog rata podignuto je u svijetu samo 40 do 5...
| Permalink: | http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:306609/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam 14 (2006.), 1 (31) ; str. 54-63 |
| Glavni autor: | Damjanović, Dragan (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| Online pristup: |
http://www.arhitekt.hr/xsite/%5Fhr/znanost/nakladnistvo/Prostor/131/131_05_dragan_damjanovic.pdf |
| LEADER | 05227naa a2200277uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131105s2006 xx hrv|d | ||
| 022 | |a 1330-0652 | ||
| 035 | |a (CROSBI)251757 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |a Damjanović, Dragan | |
| 245 | 1 | 0 | |a Armiranobetonski most preko Velikog Struga kod Bročica, 1915.-1916. / |c Damjanović, Dragan. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Reinforced Concrete Bridge across the River Veliki Strug near Bročice, 1915-1916 | |
| 300 | |a 54-63 |f str. | ||
| 363 | |a 14 |b 1 (31) |i 2006. | ||
| 520 | |a Most na Velikom Strugu najveći je armiranobetonski most sagrađen u Hrvatskoj prije raspada Austro – Ugarske monarhije. Ukupne dužine otvora od stotinu metara i u svjetskom je kontekstu u tome trenutku rijetkost. Sveukupno do svršetka prvog svjetskog rata podignuto je u svijetu samo 40 do 50 takvih mostova. Sagrađen je na mjestu ranijeg drvenog mosta tijekom 1915. i 1916. godine, iako se njegov potpun završetak odužio do 1922. Usprkos tomu što je u tim godinama, zbog ratnih potreba, vladala velika nestašica, kako radne snage, tako i materijala, u Austro – ugarskoj Monarhiji, vojne su institucije, zbog strateške prometne pozicije mosta i potrebe brzog prebacivanja trupa u Bosnu i Hercegovinu, diktirale njegovo doista brzo dovršavanje. Kao radnici upotrijebljeni su ruski ratni zarobljenici. Most se nalazi na strateški vrlo značajnoj točki, gdje se veže zapadna Slavonija, pa i dobar dio sjeverozapadne Hrvatske sa sjeveroistočnom Bosnom. Projekt mosta zajedničko je djelo dvaju inženjera, stručnjaka za gradnje u armiranom betonu – Zagrepčanina Milana Čalogovića i Vukovarca Frana Funtaka, oba đaka budimpeštanske Kraljeve Josipove politehnike. Zbog veličine mosta i smjelosti konstrukcije Funtakova stručnost i dugogodišnje iskustvo u gradnji armiranobetonskih mostova nisu bili dovoljni. Čalogović se već ranije oprobao pri izradi smjelih konstrukcija od armiranog betona – pri konstruiranju kupole i zvonika crkve Svetoga Blaža u Zagrebu. Uz to, Čalogović se, po povratku u Hrvatsku iz Budimpešte, 1904. godine, razvio u glavnog domaćeg pisca tekstova o gradnjama u armiranom betonu. Jasno i detaljno razlučiti prilog obojice nemoguće je, tim prije što je arhivska građa o izgradnji objekta sačuvana vrlo fragmentarno, samo za prve zahvate iz 1915. godine. Vjerojatno je Čalogović odigrao istu ulogu kao i pri gradnji spomenute zagrebačke crkve – konstruktorsku, dok je oblikovne detalje konstrukcije razrađivao Funtak. I doista, stilske osobitosti građevine u cijelosti se poklapaju s dotadašnjim Funtakovim stvaralaštvom. Stilski najkarakterističnije riješen dio mosta predstavlja ograda sa specifičnom raščlambom stupova obelisknog oblika s utorima na vrhu. Krajevi ograde izrazito su monumentalni i izvedeni u cijelosti od armiranog betona. Primijenjeni oblikovni jezik pokazuje već elemente art – decoa. Most je sagrađen po lučno – grednom sistemu. Na dva pilona, postavljena u korito rijeke i na temelje na obali, oslanjaju se masivni armiranobetonski lukovi na kojima počiva kolnička konstrukcija, sastavljena od mrežasto postavljenih armiranobetonskih greda. Kolnik djelomično počiva direktno na lukovima – na tjemenu, a djelom na stubićima koji povezuju lukove s kolnikom. Vrlo lagano uzdignuta niveleta – linija kolnika, koja gotovo kao da se prelama u sredini mosta, objektu daje posebnu eleganciju. Funtak i Čalogović projektiraju most na Velikom Strugu pod snažnim utjecajem svog učitelja s budimpeštanske Politehnike, Szilárda Zielinskog, prvog mađarskog doktora tehnike, pariškog đaka, koji je slovio kao glavni stručnjak za armiranobetonske gradnje u Ugarskoj. Usporedba mosta na Velikom Strugu s mostom u Örményesu, nedaleko Temišvara, u tadašnjoj Ugarskoj (danas Rumunjskoj), sagrađenog po projektu Szilárda Zielinskog, jasno pokazuje koliko je on utjecao na svoje učenike. Usporedba pak s mostom u Vienne u Chatelleraultu potvrđuje kako su tadašnji mostograditelji u cijeloj Europi baratali ne samo s istim kontruktorskim metodama, već i s vrlo sličnim oblikovnim jezikom. Most na Velikom Strugu srušen je nažalost tijekom Drugog svjetskog rata, budući da se nalazio u neposrednoj blizini logora u Jasenovcu. Na njegovim je temeljima sagrađen željezni most 50 – tih godina 20. stoljeća, srušen u ratu 1991. Uz njegove ostatke sagrađen je u drugoj polovini 90 – tih novi armiranobetonski most, koji danas služi za cestovni promet. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 0130491 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 2.01 | ||
| 690 | |a 6.05 | ||
| 690 | |a 6.09 | ||
| 693 | |a armiranobetonski most, Milan Čalogović, Fran Funtak, secesija, art-deco, Veliki Strug |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a Reinforced concrete bridge, Milan Čalogović, Fran Funtak, Secession, Art-nouveau, Art-deco, Veliki Strug |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam |x 1330-0652 |g 14 (2006.), 1 (31) ; str. 54-63 | |
| 856 | |u http://www.arhitekt.hr/xsite/%5Fhr/znanost/nakladnistvo/Prostor/131/131_05_dragan_damjanovic.pdf | ||
| 942 | |c CLA |t 1.01 |u 1 |z Znanstveni - clanak | ||
| 999 | |c 306609 |d 306607 | ||