Ekološka zabrinutost. Percepcija ekoloških problema kao zabrinjavajućih

Članak polazi od teze da se ekološki problemi u svijetu i Hrvatskoj nisu smanjili. Njihovo je obilježje sukcesivnost i kumulativnost u nastajanju i trajnost u postojanju. Iznose se rezultati empirijskog istraživanja percepcije ekoloških problema (zagađivanje zraka, vode, hrane, smanjenje prirodnih r...

Full description

Permalink: http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:306205/Details
Matična publikacija: Socijalna ekologija
14 (2005), 1-2 ; str. 1-28
Glavni autor: Cifrić, Ivan (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02788naa a2200241uu 4500
008 131105s2005 xx hrv|d
022 |a 1330-0113 
035 |a (CROSBI)198901 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Cifrić, Ivan 
245 1 0 |a Ekološka zabrinutost. Percepcija ekoloških problema kao zabrinjavajućih /  |c Cifrić, Ivan. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Environmental concern. Perception of environmental problems as disturbing 
300 |a 1-28  |f str. 
363 |a 14  |b 1-2  |i 2005 
520 |a Članak polazi od teze da se ekološki problemi u svijetu i Hrvatskoj nisu smanjili. Njihovo je obilježje sukcesivnost i kumulativnost u nastajanju i trajnost u postojanju. Iznose se rezultati empirijskog istraživanja percepcije ekoloških problema (zagađivanje zraka, vode, hrane, smanjenje prirodnih resursa i obradivih površina, gomilanje komunalnog i opasnog otpada, odumiranje šuma i klimatske promjene) kao danas "zabrinjavajućih" na reprezentativnom uzorku od 1202 ispitanika u Hrvatskoj 2004. godine. Primijenjen je instrument od jedanaest tvrdnji. Najviše su zabrinjavajući "neodgovarajuće zbrinjavanje komunalnog otpada", "gomilanje opasnog otpada" i "zagađenost hrane", a najmanje zabrinjavajući su "zagađenost pitke vode", "rijeka, jezera i mora" te "odumiranje šuma". Utvrđene su statistički značajne razlike na nekim sociodemografskim obilježjima. Multivarijatna analiza izdvojila je dva faktora "klasični ekološki problemi" i "novi ekološki problemi". Računate su korelacije ovih faktora sa socijalno-ekološkim orijentacijama (antropocentrizam, ekocentrizam i tehnocentrizam) i pojedinim tvrdnjama na instrumentu. Usporedba rezultata nekoliko istraživanja (1988., 1994.) s ovima (2004.) pokazuje se da su ispitanici "strože" - u biti "realnije", procjenjivali ekološke probleme. Istodobno su "blaže" - u biti "pesimističnije", procjenjivali kakvi će ti problemi biti u sljedećem razdoblju (za 10-15 godina). Pri sljedećoj procjeni ispitanici su postupali na isti način. Prosječne vrijednosti aktualne procjene (2004.) veće su nego prijašnje (1988.) aktualne procjene, a manje od očekivanja. Hrvatskoj je potreban eko-barometar. 
536 |a Projekt MZOS  |f 0130400 
546 |a HRV 
690 |a 5.05 
693 |a eko-barometar, ekološka senzibilnost, klasični ekološki problemi, novi ekološki problemi, klimatske promjene, opasni otpad, zagađivanje okoliša  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a eco-barometer, environmental sensitivity, classical environmental problems, new environmental problems, climate changes, hazardous waste, environmental pollution  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Socijalna ekologija  |x 1330-0113  |g 14 (2005), 1-2 ; str. 1-28 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 1  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 306205  |d 306203