Iz opusa Federica Benkovića
U članku su razmotrene atribucije triju djela koja je Peter Oluf Krückmann u monografiji Federico Bencovich 1677-1753 (1988.) prvi puta postavio, ili promijenio, a u prethodnim kritičkim osvrtima na monografiju i u studijama o djelima iz predložena Benkovićeva opusa nisu obrađena. Analizom atributiv...
| Permalink: | http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:306189/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Peristil : zbornik radova za povijest umjetnosti 47 (2004), 47 ; str. 67-82 |
| Glavni autor: | Cvetnić, Sanja (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02883naa a2200241uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131105s2004 xx hrv|d | ||
| 022 | |a 0553-6707 | ||
| 035 | |a (CROSBI)194505 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |a Cvetnić, Sanja | |
| 245 | 1 | 0 | |a Iz opusa Federica Benkovića / |c Cvetnić, Sanja. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a From the Oeuvre of Federico Benković | |
| 300 | |a 67-82 |f str. | ||
| 363 | |a 47 |b 47 |i 2004 | ||
| 520 | |a U članku su razmotrene atribucije triju djela koja je Peter Oluf Krückmann u monografiji Federico Bencovich 1677-1753 (1988.) prvi puta postavio, ili promijenio, a u prethodnim kritičkim osvrtima na monografiju i u studijama o djelima iz predložena Benkovićeva opusa nisu obrađena. Analizom atributivnoga problema slike Sv. Cecilija u cistercitskom samostanu u Stamsu kraj Innsbrucka, autorica dolazi do zaključka da barkorez Andreasa i Iosepha Schmutzera, za koji Krückmann tvrdi da je nastao po slici, zapravo bio predložak za sliku. Za ovalnu slika Sv. Petra u The Cummer Gallery of Art u Jacksonvillu na Floridi, koju je Antonio Morassi pripisao Tiepolu još 1958. godine, što je vidljivo iz muzejske dokumentacije, a Krückmann je smjestio u Benkovićev opus, autorica upozorava na uvjerljivu atribuciju jednome od Gandolfia koju je postavio Egidio Martini (1982.), a prihvatili su je Massimo Gemin i Filippo Pedrocco (1993.) u monografiji Giambattista Tiepolo. Po impostaciji figure i rukopisu, slika Sv. Petar mogla bi se približiti poznatim djelima Ubalda Gandolfia. Minijatura Sv. Kajetan, koja s iznimno raskošnim okvirom tvori kućni oltarić, zadržala se u obitelji Benković kroz stoljeća. Osim spomena na sveca, čije se ime u obitelji javlja, i na slikara Federica, oltarić je bio u religioznoj uporabi, o čemu svjedoče tipična oštećenja (paljenje svijeća) prema izvještaju o restauriratorskim zahvatima u prilogu. Kao atributivni problem Sv. Kajetan je srodan Sv. Ceciliji u Stamsu, jer se ponovno bakrorez Andreasa i Iosepha Schmutzera javlja kao najvjerojatniji predložak. Međutim, autorica smatra da oltarnu cjelinu kao povijesno i kulturno iznimno svjedočanstvo treba uvrstiti u istraživanje o Benkoviću, jer su sadašnji vlasnici izravnim podrijetlom vezani uz slikareva brata Leopolda. Na početku boravka u Milanu, Federico mu povjerava sva svoja dobra u Dalmaciji, što je vidljivo iz transkripta i prijevoda dokumenta u prilogu, do sada poznata po sažetku koji je objavio Vittorio Caprara (1980.). | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 0130429 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.09 | ||
| 693 | |a Federico Benković, 18. st., slikarstvo |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a Federico Bencovich, 18th century, painting |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t Peristil : zbornik radova za povijest umjetnosti |x 0553-6707 |g 47 (2004), 47 ; str. 67-82 | |
| 942 | |c CLA |t 1.01 |u 1 |z Znanstveni - clanak | ||
| 999 | |c 306189 |d 306187 | ||