Očekivanja prvih desetljeća 21. stoljeća
U radu se iznose rezultati empirijskog istraživanja na studentskom uzorku (1997 ; N=685) na četiri studijska područja (agronomija, medicina, sociologija, strojarstvo i brodogradnja) na Sveučilištu u Zagrebu. Ispitanici su procjenjivali ostvarivost 16 konkretnih vizija u sljedećih 30 godina. Rezultat...
Permalink: | http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:304865/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Socijalna ekologija 7 (1998), 4 ; str. 373-389 |
Glavni autor: | Cifrić, Ivan (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 02542naa a2200241uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 131105s1998 xx hrv|d | ||
022 | |a 1330-0113 | ||
035 | |a (CROSBI)28613 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |a Cifrić, Ivan | |
245 | 1 | 0 | |a Očekivanja prvih desetljeća 21. stoljeća / |c Cifrić, Ivan. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Expectation for the First Decades of the 21st Century | |
300 | |a 373-389 |f str. | ||
363 | |a 7 |b 4 |i 1998 | ||
520 | |a U radu se iznose rezultati empirijskog istraživanja na studentskom uzorku (1997 ; N=685) na četiri studijska područja (agronomija, medicina, sociologija, strojarstvo i brodogradnja) na Sveučilištu u Zagrebu. Ispitanici su procjenjivali ostvarivost 16 konkretnih vizija u sljedećih 30 godina. Rezultati pokazuju: 1. 25 posto ispitanika nije sigurno što bi očekivao ; 2. preko 70 posto ispitanika očekuje ostvarivanje samo nekoliko vizija (povećanje zagađenja okoliša, povećanje čovjekove tehnološke ovisnosti, povećanje ovisnosti nerazvijenih o razvijenim zemljama) ; 3. manje od 35 posto ispitanika očekuje dovoljno hrane uz pomoć genetskog inženjeringa, stvaranje natčovjeka, smanjenje ljudske kreativnosti. Autor konstruira scenarij 2025 u kojemu su prepoznatljivi optimizam i pesimizam u očekivanju budućnosti. U takav scenarij uvrštene su sve one vizije za koje preko 50 posto ispitanika drži da će se ostvariti. Multivarijatnom analizom dobivena su četiri faktora: pogoršanje zdravstvenih i ekoloških uvjeta (F1), napredak znanosti poboljšava kvalitetu življenja (F2), eugenik (F3), razvojna distanca (F4). Analizom varijance (a) četiriju studijskih skupina i (b) etos-tipova (egocentrici, utilitaristi, biocentrici, holisti) utvrđene su: (1) značajne razlike između studijskih skupina samo na dva faktora - F1 i F2: studenti agronomije više od drugih očekuju pogoršanje zdravstvenih i ekoloških uvjeta i s pomoću znanosti i tehnike poboljšanje kvalitete življenja ; (2) značajne razlike između četiri etos-pozicije na faktorima F1 i F4: holisti su značajnije skloniji F1 a utilitaristi su skloniji F4. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 130700 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 5.05 | ||
693 | |a 21. stoljeće, genetski inženjering, okoliš, razvoj, vizije budućnosti |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a 21st century, development, genetic engineering, visions of the future |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |t Socijalna ekologija |x 1330-0113 |g 7 (1998), 4 ; str. 373-389 | |
942 | |c CLA |t 1.01 |u 1 |z Znanstveni - clanak | ||
999 | |c 304865 |d 304863 |