| 520 |
|
|
|a Preuzeto iz predgovora:
Prva tri rada se bave općim temama kao što su kontrastivni pristup policentričnoj standardizaciji, dodirne točke između opće lingvističkog i kontrastivnog pristupa, te primjena određenog gramatičkog modela u kontrastiranju dvaju jezika.
Sljedeća grupa radova za polazište ima klasične jezike, a teme se kreću od vječne zapitanosti nad Aristotelovim stavovima o prirodi jezika, preko razmatranja klasičnih pristupa prevođenju, retorici, gramatici, te neprekinutog bogaćenja leksika, metrike, retorike na klasičnim izvorima.
Radovi posvećeni kontrastiranju srpskog jezika sa onima iz romanske i germanske skupine pretežno se bave sintaktičkim pitanjima, ali su prisutne i teme iz fonetike, leksikologije (frazeologizmi), različitih aspekata prevođenja u oba smjera, a novost su i kontrastivna razmatranja stručnih jezika i stručne terminologije, te retoričkih i stilskih postupaka.
U slavističkoj grupi radova teme obuhvaćaju probleme dvojezičnosti, mijenjana koda i interferencije među srodnim jezicima, te pitanja poetike i stilistike. Primjeri se uvijek temelje na usporedbi dvaju slavenskih jezika s jednim ili više neslavenskih jezika.
Zasebnu grupu čine radovi koji su posebno značajni za višejezičnu sredinu, kakva je npr. Vojvodina. Pored već spomenutih radova u slavističkoj grupi, koji za polazište imaju slovački i ukrajinski jezik, značajan doprinos predstavljaju radovi koji se bave različitim aspektima kontarstiranja srpskog i mađarskog jezika. Teme se kreću od fonoloških, preko morfološko-sintaktičkih, leksičkih i semantičkih istraživanja, sve do ispitivanja podudarnosti među poslovicama na tim jezicima.
Dio radova posvećen je pitanjima usvajanja stranog jezika, ili jezika sredine u različitim uzrastima, odnosu materinjeg i stranog jezika, modelima nastave jezika, kao i širim pitanjima koja uključuju i aspekte neurolingvistike, te uloge primijenjene lingvistike u širenju engleskog kao globalnog jezika.
|