Tomaš Mikloušić

thumb|right|Portret Tomaša Mikloušića iz [[19. stoljeće|19. stoljeća.]] Tomaš (Toma, Tomo) Mikloušić ''(Miklouschich)'' (Jastrebarsko, 24. listopada 1767. – Jastrebarsko, 7. siječnja, 1833.) hrvatski je pisac, kulturni djelatnik, dramatik, prevoditelj i prosvjetitelj, važna osobnost književnosti na kajkavskom narječju hrvatskog jezika.

Rođen je od oca Josipa Mikloušića i majke Katarine Antonije Bohema. Završio je gimnaziju na Gornjem gradu, filozofiju na zagrebačkoj akademiji, te teologiju u Pešti. Nakon mlade mise 1790. vršio je dužnost vjeroučitelja u Jastrebarskom. Od 12. siječnja 1791. obavljao je službu kapelana u zavičaju pod Okićem i na Plešivici, a potom u Stenjevcu. Od 1796. do 1805. službovao je kao profesor gramatike i poetike u zagrebačkoj arhigimnaziji. 1805. – 1831. bio je župnik u Stenjevcu, lipnja 1831. premješten je, možda i na vlastitu želju, u svojstvu župnika i vicearhiđakona u Jastrebarsko, gdje je umro.

Bio je urednik i suradnik ''Horvatskog kalendara'' te nakladnik ''Stoletnog kalendara'' (1819.), koji je doživio 2006. godine. Tomaš Mikloušić je naročito poznat kao nakladnik i obrađivač izvornih i prevedenih kajkavskih dramskih tekstova.

Maksimilijan Vrhovac, zagrebački biskup izabrao je Mikloušića, da prevede Bibliju na hrvatski (kajkavski) jezik. Bilo je to koncem Vrhovčeva života. Mikloušić je tada tražio da ga biskup imenuje kanonikom, ali Vrhovac je ubrzo umro. Nije poznato koje je knjige Svetoga Pisma Mikloušić osobno prevodio na hrvatski, jer su u isto vrijeme na poslu prevođenja sudjelovali i svećenici Ivan Krstitelj Birling, Stjepan Korolija, Ivan Nepomuk Labaš i Ivan Rupert Gusić, ali je kao njegovo djelo poznat evanđelistar ''Chtejenya y evangeliumii'' iz 1831. godine. Rad na prevođenju kajkavske Biblije pokušao je kasnije nastaviti Mikloušićev rođak Ignac Kristijanović, jedan od posljednjih zagovornika kajkavskoga narječja kao temelja hrvatskog književnoga jezika.

Bio je među prvim je hrvatskim biografima.

Danas se po njemu zove dramska družina (Gradsko kazalište Jastrebarsko). Provided by Wikipedia