August Šenoa

) | pseudonim = ''Veljko Rabačević'', ''Petrica Kerempuh'', ''Milutin'', ''Branislav'', ''Onofrius Kopriva'' | rođenje = 14. studenoga 1838.
Zagreb, Hrvatska | smrt = 13. prosinca 1881.
Zagreb, Hrvatska | nacionalnost = Hrvat | period pisanja = 1865. – 1881. | vrsta = roman, pripovijetka, drama, pjesme | teme = | period = realizam (protorealizam) | supruga = Slava rođ. Ištvanić | djeca = 6 djece:
Milan Šenoa
Dragica Šenoa
Stanko Šenoa
Radica Šenoa
Ljubica Šenoa
Branimir Šenoa | djela = ''Zlatarovo zlato''
''Seljačka buna''
''Prijan Lovro''
''Čuvaj se senjske ruke''
''Prosjak Luka'' | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }}

August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.), bio je hrvatski novinar i književnik. Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, te istinski tvorac moderne hrvatske književnosti.

Autor je opsežnoga korpusa romana, toga egzemplarnoga žanra suvremene literature, inovator proze i tvorac razvijenoga urbanoga jezičnoga standarda (često je naglašavana Šenoina uloga kao jezikotvorca, čovjeka koji je više učinio za elastičnost i izražajnost suvremenoga hrvatskoga jezika od legije rječnikopisaca i purističkih savjetodavaca). Napisao je prvi moderni hrvatski roman, ''Zlatarovo zlato'', 1871. godine. Zbog njegove veličine i udjela kojeg je imao u hrvatskoj književnosti, razdoblje u kojemu je aktivno djelovao (između 1865. i 1881. godine) naziva se Šenoino doba. August Šenoa umro je u 43. godini života od posljedica upale pluća od koje je obolio kada je kao gradski senator po hladnoći skrbio za unesrećene u Velikom potresu 1880. godine. Provided by Wikipedia