Baština "kolijevke najvećeg sina naših naroda i narodnosti" i njezini korisnici: Konstrukcija Kumrovca kao turističke destinacije u socijalizmu i nakon njega
Stvaranje političko-turističke destinacije u doba socijalizma i postsocijalistička upotreba socijalističke baštine u ovome će se radu rasvijetliti na primjeru Kumrovca, rodnoga sela Josipa Broza Tita. Autorice će pokazati kako je selo koje je početkom 20. stoljeća imalo tridesetak kuća i oko 250 sta...
| Permalink: | http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:316487/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Dediščina socializma v turizmu. Strokovni posvet. Zbornik povzetkov Portorož : Univerza na Primorskem, Fakulteta za turistične študije Portorož – Turistica, 2009 |
| Glavni autori: | Škrbić Alempijević, Nevena (-), Kelemen, Petra (Author) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| Online pristup: |
http://www.turistica.si/downloads/posveti/DediscinaSocializma/Povzetki/SkrbicAlempijevicKelemen.pdf |
| LEADER | 04369naa a2200253uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131111s2009 xx 1 hrv|d | ||
| 035 | |a (CROSBI)436833 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |9 765 |a Škrbić Alempijević, Nevena | |
| 245 | 1 | 0 | |a Baština "kolijevke najvećeg sina naših naroda i narodnosti" i njezini korisnici: Konstrukcija Kumrovca kao turističke destinacije u socijalizmu i nakon njega / |c Škrbić Alempijević, Nevena ; Kelemen, Petra. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a The Heritage of "the Cradle of the Greatest Son of Our Nations and Nationalities" and its Users: the Construction of Kumrovec as a Tourism Destination in Socialism and after it | |
| 300 | |a 17-17 |f str. | ||
| 520 | |a Stvaranje političko-turističke destinacije u doba socijalizma i postsocijalistička upotreba socijalističke baštine u ovome će se radu rasvijetliti na primjeru Kumrovca, rodnoga sela Josipa Broza Tita. Autorice će pokazati kako je selo koje je početkom 20. stoljeća imalo tridesetak kuća i oko 250 stanovnika, udaljeno od mora i utabanih turističkih trasa, u socijalizmu preobraženo u topos u kojem su se posjetitelji imali priliku susresti s temeljnim nacionalnim mitovima. Pritom je jedno od osnovnih pitanja što je u Kumrovcu izabrano kao reprezent socijalističkih vrijednosti i od čije strane. U središtu sveobuhvatnoga preoblikovanja stajala je Titova rodna kuća, oko koje je oformljen etnografski muzej na otvorenom, s nedvosmislenom ideološkom porukom. S jedne strane, autorice će se fokusirati na konstruktore Kumrovca, a s druge na posjetitelje koji su Kumrovec koristili kao podsjetnik na slavnu prošlost i arhivu adekvatnih društvenih sjećanja sačuvanih za budućnost. Pratit će se potom što se s nasljeđem socijalizma događalo devedesetih godina 20. stoljeća, osamostaljenjem Republike Hrvatske te izbijanjem Domovinskoga rata, kada je mjesto izloženo hotimičnoj društvenoj amneziji. Mijenjanjem političkog stava prema ovom mjestu blijede i materijalni svjedoci socijalizma: velebna socijalistička arhitektura napuštena je i ostavljena bez nove namjene i sadržaja do danas. Planirana depolitizacija Kumrovca najočitija je na primjeru muzeja na otvorenom. Od ustanove koja je trebala svjedočiti "o tome kako su bosonogi zagorski dječaci odlazili u svijet, kako su ostavljali svoj siromašni dom... i kako je jednom od tih poletaraca uspjelo da stane na čelo svjetskoj borbi za mir, za budućnost čovječanstva", muzej je preoblikovan u "neutralan" prikaz seljačkog života na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, što prevladava i u recentnoj turističkoj prezentaciji mjesta. Konačno, analizirat će se što se od kumrovečke infrastrukture i materijalnih ostataka prošlosti redefinira kao "socijalistička baština" i koju ulogu ona dobiva u suvremenosti. Pritom posebno mjesto zauzimaju suvremene proslave Dana mladosti, u kojima namjerno potisnut socijalistički imaginarij naglo izbija na vidjelo. Postavlja se i pitanje prava na kumrovečku baštinu, pri čemu se analizira čija se prošlost evocira i koji su njezini "korisnici". Tako se u izlaganje uvodi i višeglasje, analizom naracija posjetitelja s jedne te lokalnoga stanovništva s druge strane. Praćenjem procesa prikazivanja i korištenja socijalističke baštine, autorice će raspraviti o tome kako se ona redefinira u različitim povijesnim i političkim kontekstima, ostvarujući se pritom kao stav prema socijalističkoj prošlosti u sadašnjosti. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130-1300855-3477 | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130-1890667-1040 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.08 | ||
| 693 | |a Kumrovec, političko-turistička destinacija, socijalistička baština, postsocijalizam |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a Kumrovec, political tourism destination, socialist heritage, postsocialism |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |a Dediščina socializma v turizmu (27-28.11.2009. ; Portorož, Slovenija) |t Dediščina socializma v turizmu. Strokovni posvet. Zbornik povzetkov |d Portorož : Univerza na Primorskem, Fakulteta za turistične študije Portorož – Turistica, 2009 |n Mateja Habinc |g str. 17-17 | |
| 700 | 1 | |9 736 |a Kelemen, Petra |4 aut | |
| 856 | |u http://www.turistica.si/downloads/posveti/DediscinaSocializma/Povzetki/SkrbicAlempijevicKelemen.pdf | ||
| 942 | |c RZB |u 2 |v Recenzija |z Znanstveni - Pozvano - Sazetak |t 1.12 | ||
| 999 | |c 316487 |d 316485 | ||