O problemima kvalificiranosti korisnika psiholoških testova
U kasnim 1940-im Američka psihološka udruga (APA) osnovala je svoje prvo povjerenstvo za etičke standarde u psihologiji. Oni su objavljeni 1950. godine. U njima je dijelom spomenuta distribucija psiholoških testova. Etički standardi prihvaćeni su 1953. godine. Od tada APA sustavno donosi revizije sv...
| Permalink: | http://skupnikatalog.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:315233/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Prevencija - (re)habilitacija - psihoedukacija - kroz interdiciplinarnost Cavtat : Hrvatsko spihološko društvo, Društvo psihologa Dubrovnika, 2007 |
| Glavni autor: | Matešić, Krunoslav (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 05021naa a2200217uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131111s2007 xx 1 hrv|d | ||
| 035 | |a (CROSBI)311346 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |a Matešić, Krunoslav | |
| 245 | 1 | 0 | |a O problemima kvalificiranosti korisnika psiholoških testova / |c Matešić, Krunoslav. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Tests users qualification | |
| 300 | |a 11-12 |f str. | ||
| 520 | |a U kasnim 1940-im Američka psihološka udruga (APA) osnovala je svoje prvo povjerenstvo za etičke standarde u psihologiji. Oni su objavljeni 1950. godine. U njima je dijelom spomenuta distribucija psiholoških testova. Etički standardi prihvaćeni su 1953. godine. Od tada APA sustavno donosi revizije svojih etičkih načela. Također i druge američke udruge objavljuju svoje etičke principe vezane uz uporabu psiholoških testova. Razvijen je A-B-C princip kategorizacije testova koji vrijedi u SAD-u i koji je postupno prenijet i prihvaćen u različitim zemljama, uključivo i neke zemlje Europe. Kategorizacije testova u europskim zemljama pokazuju u nekim slučajevima znatne razlike. U Velikoj Britaniji postoji klasifikacijski sustav nazvan 'Level A' i 'Level B', koji u većoj mjeri u odnosu na ostale pristupe omogućava ne-psiholozima, uz odgovarajuću edukaciju/trening, uporabu psiholoških testova i postupaka psiholoških procjena. 'A-B level' razvijao je u ime Britanskog psihološkog društva prof. Dave Bartram od 1980-ih godina. Internacionalna komisija za testove (ITC) formulira Smjernice za uporabu psiholoških testova 2000. godine, koje su objavljene i u Hrvatskoj 2003. Smisao je Smjernica u utvrđivanju stručnosti (znanja, sposobnosti i vještina) pri uporabi testova kako od strane psihologa, tako i od strane ne-psihologa. Stalni komitet za testove i testiranja EFPA-e sustavno se bavi pitanjima standarda pri testiranju već duže vrijeme. Na prijedlog njemačkih psihologa donijet je DIN 3340, koji se vezuje uz regulaciju uporabe psiholoških testova, ponajprije u selekcijskim situacijama. U svim navedenim slučajevima izrada standarda za uporabu testova bitne naglaske stavlja na znanja i kvalifikacije kojima bi trebali raspolagati njihovi korisnici. U bivšem sustavu, ljubljanski Centar za psihodijagnostička sredstva od sredine 1970-ih uzima elemente američkog A-B-C modela i razvrstava testove iz svoje produkcije uzimajući u obzir osnovne kvalifikacije korisnika, tj. dio instrumentarija postaje dostupan tzv. 'psiho-pedagozima' i liječnicima. Hrvatska psihološka komora (HPK) razvrstala je psihološke testove 2005. godine, a 2006. objavljuje popis svih legalnih instrumenata koji se rabe u RH. Kategorizacija HPK-a u okvirima je A-B-C modela. Dodana je 0-kategorija zbog vrlo velikog broja istraživačkih instrumenata i onih koji se navode u kvalifikacijskim radovima. Uporaba testova od strane ne-psihologa u europskim razmjerima krenula je najprije u području ispitivanja ličnosti. Na nju su utjecali tipološki pristupi u psihodijagnostici, a danas je u velikoj mjeri potpomažu kompjutorizirani sustavi interpretacije niza inventara i upitnika, što se kao servis izdavača testova intenzivnije razvija osobito posljednja dva desetljeća. Općenito, došlo je do podjele testova na kategoriju kliničkih postupaka, koji su uglavnom iz C skupine i koje su psiholozi uspjeli zadržati za sebe, te na testove koji su iz organizacijskog/selekcijskog okruženja i čija primjena i interpretacija nisu više ekskluziva psihologa. Testovi namijenjeni govornim terapeutima (logopedima), bez obzira na to što svi zahvaćaju aspekte kognitivnog, već su odavno samostalno, od psihologa neovisno područje psihodijagnostike. U području psihoterapijskog i savjetodavnog rada, profesionalnog usmjeravanja, isti je slučaj. Dio naših liječnika, vrlo različitih specijalizacija, masovno primjenjuje psihološke instrumente u svojim istraživanjima, premda za to nisu obrazovani ni po kojem kriteriju. U predavanju će se iznijeti povijesne osnove kategorizacije testova, navest će se primjeri njihove raspodjele u slučaju nekoliko velikih američkih izdavača, predstavit će se rješenja u nekim europskim zemljama te će na kraju biti iznijeta autorova procjena daljnjeg razvoja kategorizacije testova u neposrednoj budućnosti. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130-1301683-1417 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 5.06 | ||
| 693 | |a raspodjela psihologijskih testova, standardi za uporabu psihologijskih testova, kvalificiranost korisnika |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a distribution of psychological tests, staandards for use of psychological tests, user qualifications |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |a 15. godišnja konferencija hrvatskih psihologa (14-17.11.2007. ; Cavtata, Republika Hrvatska) |t Prevencija - (re)habilitacija - psihoedukacija - kroz interdiciplinarnost |d Cavtat : Hrvatsko spihološko društvo, Društvo psihologa Dubrovnika, 2007 |n Lopižić, Josip |g str. 11-12 | |
| 942 | |c RZB |u 1 |v Nista |z Ostalo - Predavanje - Sazetak | ||
| 999 | |c 315233 |d 315231 | ||